Gospodarska situacija u Argentini početkom 2015.

Argentina je 2014. godinu završila visokom inflacijom (prema podacima neovisnih analitičara inflacija je iznosila 38,8%) i značajnim padom aktivnosti (1,5% - 2%), što je posljedica gospodarske politike primjenjivane tijekom zadnjih godina, a u kontekstu teške globalne gospodarske krize. Sredinom 2014. naglo se smanjila opća potrošnja, počela je aprecijacija dolara, a Brazil je prekinuo argentinski industrijski izvoz, što je to dovelo do visoke inflacije i jake aprecijacije argentinskog pesa, zbog gubitka konkurentnosti. Domaća valuta peso još je stabilna, budući da Središnja banka nastavlja s politikom nominalnog valutnog tečaja mnogo sporijim tijekom nego što je zapravo ritam inflacije. Istovremeno, ostale zemlje Južne Amerike, Brazil, Kolumbija i dr. spremne su na deprecijaciju svoje valute uz realne vrijednosti, čime Argentina postaje skuplja od ostalih u regiji. Do gubitka konkurentnosti Argentine došlo je i zbog brojnih drugih problema: neodgovarajuće temeljne infrastrukture, skupih vozarina, energetskog deficita, krutih i oštrih poslovnih i radnih propisa itd. Osim toga, neriješeni financijski problemi sprječavaju zemlju da normalizira pristup međunarodnim financijskim institucijama, što kao posljedicu stvara nepovoljnu klimu za strana ulaganja.

Argentina se trenutno nalazi u relativno mirnom financijskom razdoblju. Od studenog do prosinca 2014. godine međunarodne su rezerve porasle sa 27,3 milijardi USD-a na 31 milijardu USD-a, te su sada nadomak najviše postignute razine 2013.; pritisci na tečajnu razliku su ublaženi, a tržišne su kamatne stope smanjene. Zbog trenutno povoljne klime Vlada ne pokazuje namjeru za postizanjem dogovora s američkim ulagačima vezanima uz tzv. "lešinarske fondove". U srpnju 2014. godine Argentina i Kineska Središnja banka Kine sklopili su financijski dogovor u iznosu od 11 milijardi USD-a, kao kontingent međuvalutne zamjene (swap) RMB-a za argentinski peso, s trogodišnjim rokom dospijeća. U tom je kontekstu Argentina već upotrijebila 3 manja swapa u ukupnom iznosu od 2,4 milijarde USD-a. Taj čin Središnje banke Argentine signal je međunarodnom tržištu da čak i bez rješenja i dogovora s američkim fondovima, zemlja ima alternativne izvore financiranja. Iako u tehničkom smislu kineski RMB nije konvertibilna valuta, pa ga stoga možda ne bi trebalo držati za valutnu rezervu kao što je slučaj sa Središnjom bakom Argentine, može ga se koristiti za uvoz roba iz Kine umjesto USD-a i time trenutno obuzdati trend pada deviznih rezervi. 

Priopćenja