Pregled aktualnih gospodarskih događanja u Ruskoj Federaciji

U uvjetima daljnjeg smanjivanja cijena nafte, smanjenja kreditnih rejtinga i povećanja geopolitičkih pritisaka, ruska nacionalna valuta je u siječnju dosegla novi minimum. Također, pritiscima na nacionalnu valutu doprinijela je i činjenica da mnoge kompanije nisu bile u mogućnosti refinancirati svoja stara dugovanja, budući da je dotok novca iz inozemstva smanjen te da se očekuje i daljnji nastavak tog trenda. Ujedno, negativan utjecaj na vrijednost rublje imalo i novo smanjenje rejtinga od strane triju vodećih agencija, pri čemu je S&P koncem siječnja rejting snizio do spekulativnog.
Tijekom siječnja američki je dolar ojačao za 14,3 rublja odnosno za 25,5% te je 30. siječnja 1 USD vrijedio 70,27 rubalja, dok je istodobno euro ojačao za 10,92 rublja odnosno za 15,9% te je istog, 30. siječnja, vrijedio 79,27 rubalja.
Iz Središnje banke Rusije je priopćeno kako je Banka uspjela stabilizirati inflacijska očekivanja te je, „uvažavajući promjene ravnoteže rizika, ubrzavanje rasta potrošačkih cijena i očekivanja gospodarstva“ odlučila smanjiti ključnu kreditnu kamatu sa 17 na 15%. Vezano uz financijsku situaciju u zemlji, u Središnjoj banci očekuju porast inflacije u nekoliko idućih mjeseci a potom i njeno usporavanje te smanjivanje, sukladno mjeri prilagodbe domaćeg gospodarstva promijenjenim vanjskim uvjetima.
Ruski državni statistički ured „Rosstat“ je objavio da je rast BDP-a u protekloj godini dosegao 0,6%, što predstavlja značajan pad u odnosu na 2013. godinu kada je rast bio na razini 1,3%. Na taj način, tempo rasta će biti najniži u posljednjih 5 godina – krizne 2009. godine rusko je gospodarstvo palo za 7,8%, a kasnijih je godina bilježen rast – 2010. rast od 4,5%, 2011. rast od 4,3% te 2012. rast od 3,4%. Prema prognozama MMF-a ove se godine očekuje pad od 3%, dok Europska banka predviđa pad od 5%, a Svjetska banka predviđa pad od 2,9%.
Prema najnovijim podacima koje je objavilo Ministarstvo ekonomskog razvoja, u tekućoj godini Rusiju očekuje značajno smanjenje stvarnih prihoda i značajno smanjenje vrijednosti plaća. Prema najnovijoj prognozi, koja se temelji na prosječnoj cijeni nafte od 50 USD za barel, značajno su pogoršane mnoge ključne stavke proračuna, pa je i prognoza inflacije podignuta na 12%. Naime, prema prognozama objavljenima početkom prosinca 2014. godine, temeljenima na cijeni nafte od 80% za barel, inflacija se očekivala na razini 7,5%, dok se u rujnu držalo kako će dostići tek 5,5%. Istodobno, najavljen je i pad BDP-a za 3%, što predstavlja značajni skok u odnosu na prethodne prognoze koje su predviđale da će se pad zaustaviti na 0,8%, te značajan pad u odnosu na prognoze rađene uz pretpostavljenu cijenu nafte od 100 USD za barel, kada se prognozirao rast BDP-a od 1.2%. Usto, sada se pad investicija u temeljni kapital predviđa na razini 13%, dok je samo mjesec dana ranije očekivan pad od 3,5%. Također, očekuje se i pad industrijske proizvodnje za 1,6%, te pad maloprodaje od 8%, budući da će i stvarni prihodi i plaće biti niži.

Priopćenja