Turski gospodarski pokazatelji, prosinac 2014.

Prema Ljestvici svjetske gospodarske lige (World Economic League Table) koju objavljuje Centar za ekonomiju i poslovna istraživanja (CEBR – Centre for Economics and Business Research), a na temelju pokazatelja za tri tromjesečja 2014. godine, Turska je po veličini 19. svjetsko gospodarstvo što je pad za dva mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Uzrok padu leži u deprecijaciji turske lire a procjenjuje se kako će turski BDP pasti s 827 milijardi USD na 767 milijardi USD. CEBR procjenjuje kako će Tursku na ovoj ljestvici preteći Nizozemska i Saudijska Arabija, a da će Turska postati 16. svjetsko gospodarstvo do 2024. odnosno 14. do 2030. godine. Ljestvica je dostupna na mrežnoj stranici http://www.cebr.com/reports/world-economic-league-table-2015/.

Turski BDP je viši od svih ostalih država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, odnosno niži od svih država članica, izuzev Bugarske. Prema procjeni Delegacije EU za tursko gospodarstvo u 2015. godini izgledan je rast gospodarstva oko 3%. Kad je riječ o ulaganjima, ne očekuje se njihovo značajno povećanje zbog zabrinutosti ulagača stanjem vladavine prava u zemlji, političkih napetosti i sukoba u regiji te problema s vanjskom konkurentnošću. Inflacija se u prosincu spustila na 8,17 % na godišnjoj razini u potrošačkim cijenama. Službena stopa nezaposlenosti je porasla s 9,2 % (rujan 2013.) na 10,5 % (rujan 2014.), najvišu razinu u posljednje skoro četiri godine. Stopa nezaposlenosti mladih porasla je na 19,1 %. Mjesečni trgovinski deficit nadmašio je očekivanja porasta u studenom. Izvoz se smanjio za 7,5 % (pad na 13,13 milijardi USD) dok je uvoz porastao za 0,2 % (rast na 21,45 milijardi USD), u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom pala je s 66,3 % na 61,2 %. Izvoz u EU pao je za 8,3 % i njegov je udio u ukupnom turskom izvozu pao s 44,1 % u studenom 2013. na 43,7 % u istom mjesecu 2014.

Najznačajnija turska izvozna tržišta bila su Njemačka, Irak, UK, Italija i SAD, a kad je riječ o proizvodima, to su bili motorna vozila i dijelovi, bojleri i strojevi, odjeća, električni strojevi te željezo i čelik. Najznačajnije države uvoza su Rusija, Kina, Njemačka, Švicarska i SAD, a od proizvoda to su mineralna ulja i goriva, bojleri i strojevi, zlato i plemeniti metali, motorna vozila, električni strojevi i oprema, željezo i čelik te plastika.

S 1. siječnjem 2015. na snagu je stupio preferencijalni trgovinski sporazum Turske s Iranom, potpisan 18. rujna 2014., koji predviđa smanjivanje ili ukidanja carina za 265 proizvoda. Tursko-iranska trgovinska razmjena iznosila je rekordnih 21,9 milijardi USD u 2012., dok je u 2013. pala na 14,6 milijardi USD (turski izvoz 4,2 milijarde, a uvoz iz Irana 10,4 milijardi USD). Svjetska banka je u prosincu objavila izvješće „Tranzicije Turske: Integracija, uključivost, institucije“ , koje je dostupno na http://www.worldbank.org/en/country/turkey/publication/turkeys-transitionsintegration-inclusion-institutions).

Priopćenja