EK-BiH: negativne posljedice neprodužavanja autonomnih trgovinskih mjera


Ukoliko ta odluka bude potvrđena, neki od proizvoda porijeklom iz BiH mogli bi biti pogođeni ovom promjenom. To su: rajčica, krastavci, stolno grožđe, jabuke, kruške, marelice, nektarine, višnje i šljive. Neke analize govore da bi potencijalno pogođeni izvoz BiH iznosio oko četiri milijuna KM.
BiH po dvije osnove ostvaruje carinske povlastice za izvoz u EU. Jedan je Privremeni sporazum/Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a drugi Uredba o autonomnim trgovinskim mjerama. Ovisno o konkretnom proizvodu primjenjuje se ona osnova koja je za BiH povoljnija.
U skladu s pregovorima i konzultacijama s EK o zaključenju Protokola uz PS/SSP, BiH zastupa stav da tehnička adaptacija sporazuma može značiti samo uvrštavanje Hrvatske kao strane ugovornice i prilagođavanje dijelova sporazuma činjenici da se on odnosi na još jednu državu. BiH smatra da sve osim toga podrazumijeva izmjenu dogovorenog trgovinskog režima prema Privremenom sporazumu i zahtijeva dodatne pregovore u skladu s interesima obje strane. Drugi važan segment pozicije BiH je činjenica da bi, daljnja liberalizacija trgovine proizvodima za koje je BiH dokazala posebnu osjetljivost za svoje gospodarstvo, bitno utjecala na ostvarivanje ciljeva Sporazuma koji predviđa političku i ekonomsku stabilizaciju države koja pretendira na članstvo u EU. Mogućnost plasmana ovih proizvoda iz EU na tržište BiH po povlaštenom carinskom tretmanu bi, prema analizama u BiH, mogla imati vrlo negativne efekte, od kojih neke iz objektivnih okolnosti nije još moguće u potpunosti sagledati.
 



Priopćenja