Turski gospodarski pokazatelji


Tursko gospodarstvo je u drugom tromjesečju 2014. godine raslo za 2,1% u usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine, sporije nego što je to očekivalo tržište koje je predviđalo rast od 2,8%. Najveći doprinos rastu dao je rast izvoza od 5,5%, dok se uvoz smanjio za 4,6%. Potrošnja kućanstava, koja inače predstavlja 2/3 BDP-a bila je razmjerno slabija, te je porasla za 0,4%. Ulaganja su pala za 3,5%, od čega privatna za 4,1% (u padu drugo tromjesečje zaredom, posebice u proizvodnji strojeva i opreme dok građevinarstvo i dalje raste). Rast je bio najsnažniji u financijskim uslugama, opskrbi vodom, rudarstvu, te informacijskom i komunikacijskom sektoru. Turski statistički institut (TSI) revidirao je podatke o rastu BDP-a u 2013. i prvoj polovici 2014. godine: tako je stopu rasta za 2013. povisio s 4% na 4,1%, a stopu za prvo tromjesečje 2014. s 4,3% na 4,7%. Na temelju toga je izračunato kako je turski BDP u prvoj polovici 2014. porastao za 3,3% u odnosu na isto razdoblje 2013. godine. Postavljeni cilj za 2014. godinu je rast od 4%.

Inflacija se u kolovozu popela na 9,54% na godišnjoj razini u potrošačkim cijenama. Vladina ciljana stopa je 5%, dok ju Turska središnja banka predviđa na razini od 7,6%.

Službena stopa nezaposlenosti porasla je s 8,2%  u svibnju 2013. na 8,8% u svibnju 2014. godine. Turska trgovinska razmjena se poboljšava s rastom udjela EU u vanjskoj trgovini. Tako je turski izvoz porastao za 2,6% u srpnju u usporedbi s istim mjesecom prošle godine dosegavši 13,4 milijardi USD-a, dok se uvoz smanjio za 13,5%, na 19,86 milijardi USD-a. Mjesečni trgovinski deficit smanjio se za 34,8 %, s 9,9 milijardi USD-a na 6,46 milijardi USD-a. Izvoz u EU rastao je za 11,1% i njegov se udio u ukupnom turskom izvozu popeo s 41,6% u srpnju 2013. na 45% u svibnju 2014. godine.

Najznačajnija turska izvozna tržišta bila su Njemačka, Velika Britanija, Irak, Italija, Francuska, Rusija i SAD, a kad je riječ o proizvodima to su bila motorna vozila i dijelovi, bojleri i strojevi, odjeća, električni strojevi, te željezo i čelik. Udio proizvoda visoke tehnologije u turskom izvozu porastao je sa 3,3% na 3,4%. Udio uvoza iz EU pao je sa 37,9% na 36,6%. Najznačajnije države uvoza su Rusija, Kina, Njemačka, SAD, Italija i Iran, a od proizvoda to su mineralna ulja i goriva, bojleri i strojevi, željezo i čelik, električni strojevi i oprema, motora vozila, plastika.

Turska središnja banka (TSB) je zadržala svoju politiku stopa, jednotjedna repo stopa ostaje 8,25%, a stopa na prekonoćne posudbe 7,5%. Krajem kolovoza smanjena je stopa na prekonoćne kredite s 12% na 11,25%. TSB ocjenjuje kako negativni učinci deprecijacije lire na godišnju inflaciju postupno nestaju dok visoke cijene hrane odgađaju snižavanje stope inflacije. TSB je potvrdila kako će nastaviti s ovom politikom stezanja do značajnijeg poboljšanja izgleda stope inflacije.

 



Priopćenja