Gospodarska kretanja u Argentini

Posljednjih mjeseci argentinsko gospodarstvo pokazuje izrazito negativan trend, jer je neizvršavanjem novčanih obveza prema inozemnim dioničarima onemogućen pristup vanjskim financijskim izvorima i međunarodnom tržištu kapitala, dok zemlja istovremeno trpi recesiju, inflaciju, ogromnu tečajnu razliku lokalne valute pesa, pad međunarodnih rezervi, pad cijena roba, fiskalni deficit itd. Ključni makroekonomski indikatori se pogoršavaju, proizvodnja opada, kompanije sve teže posluju, raste broj nezaposlenih, dok su u posljednjoj godini plaće pale za 7-10%, te je ugašeno čak 400.000 radnih mjesta. Rezerve i dalje padaju i krajem kolovoza 2014. godine dosegle su 28,6 milijardi USD-a, što je 6,5% manje nego početkom godine, a razlozi su plaćanje duga, prodaja dolara kako bi se održala valuta, uvoz energenata, niža cijena soje od predviđene itd.

Predviđeni gospodarski rast za 2014. godinu od 0,5% čini se neodrživim u svjetlu realnih ekonomskih pokazatelja za prvih osam mjeseci: ukupan izvoz je smanjen za 10%, uvoz je smanjen za 9%, industrijska je proizvodnja zabilježila pad od 9,7%, a pokrivenost uvoza izvozom također je za 18,7% niža o u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Bilateralna trgovinska razmjena Europske unije i Argentine za prvih sedam mjeseci imala je pozitivan saldo za Europsku uniju: argentinski izvoz u EU je porastao za 7%, a argentinski uvoz iz EU smanjio se za 12%. Oprezno čuvanje deviznih rezervi i niska dinamika uzrokovana recesijom, glavni su uzroci značajnog pada uvoza, dok je pad izvoza uzrokovan padom cijene soje na međunarodnom tržištu, ali i spekulacijama domaćih izvoznika u očekivanju eventualne devalvacije. Kupnja osobnih automobila smanjena je za 60% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, te je tako automobilski sektor jedan od najteže pogođenih restriktivnim mjerama zabrane odljeva deviza koje provodi Središnja banka. 

Pad gospodarskih aktivnosti posljednjih mjeseci se udvostručio (do 2,3% godišnje), te se očekuje devalvacija posebice s obzirom na inflaciju koja bi prema predviđanjima neovisnih financijskih analitičara do kraja godine mogla doseći 40%. Prema Državnom statističkom zavodu INDEC službena je inflacija u prvih 7 mjeseci 2014. godine iznosila 16,7%, a prema neovisnim, privatnim izvorima  iznosi 23-26%.

Priopćenja