Gospodarska kretanja u BiH

Prema nedavno objavljenim podacima Direkcije za ekonomsko planiranje o gospodarskim kretanjima u BiH u razdoblju od siječnja do lipnja ove godine, poplave koje su se dogodile u svibnju 2014. su očekivano oslabile ekonomsku aktivnost u zemlji i zaustavile nastavak ekonomskog rasta ostvarenog u prvom tromjesečju. To je dovelo do daljnjeg pada standarda građana, prije svega u ugroženim područjima, pada fiskalnih prihoda u proračunu, te pogoršanja vanjskotrgovinske bilance.

Prekidi proizvodnje u mnogim poduzećima i rudnicima doveli su do značajnog pada industrijske proizvodnje u svibnju u odnosu na travanj 2014. od 4,9%, a to je ugrozilo i opstanak brojnih radnih mjesta te je određeni broj radnika ostao bez posla, na što upućuje naglo smanjenje prihoda od doprinosa na razini BiH u svibnju za 11,9%, kao i padom neto prihoda od PDV-a 11,4%, izravnih poreza za 21,9% i neporeznih prihoda za 15,1%.

Nagli pad proizvodnje u svibnju ubrzao je ranije započeto smanjenje robnog izvoza, koji je u svibnju dostigao godišnji pad od 9,4%, što je rezultiralo pogoršanjem vanjskotrgovinske bilance obzirom na istodobni rast uvoza od 3,9%, dok je u lipnju zaustavljen pad industrijske proizvodnje i izvoza.

Smanjenje aktivnosti u realnom sektoru koje se prije svega odnose na industrijsku proizvodnju, robni izvoz, te promet u maloprodaji dodatno se intenziviralo u svibnju. Tako je godišnji rast iz prvog tromjesečja 2014. od 4,6% nakon pet mjeseci pretvoren u stagnaciju od 0,5 % u prvih šest mjeseci. Pad aktivnosti odnosi se prvenstveno na izvozno orijentiranu prerađivačku industriju.

Administrativna stopa nezaposlenosti u BiH u svibnju 2014. godine je iznosila 43,5%  odnosno 545,4 tisuće nezaposlenih. Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH izravna strana ulaganja u drugom tromjesečju iznose 19,18 milijuna KM, a ukupna ulaganja u prvom polugodištu 2014. godine iznosila su 54,47 milijuna KM, što je manje za 67,1% nego u istom razdoblju prošle godine.

Ukupna robna razmjena s inozemstvom u lipnju 2014. godine veća je za 3,8% u odnosu na lipanj prošle godine, kada je bilježila pad. Ovo povećanje je rezultat značajnijeg porasta izvoza roba tijekom promatranog mjeseca, ali i smanjenja uvoza roba što je rezultiralo smanjenjem trgovinske bilance. Promatrano na godišnjem nivou izvoz roba je neznatno smanjen, dok uvoz roba kao i trgovinska bilanca bilježe povećanje. Na rast ukupnog izvoza roba podjednako su utjecale sve značajne kategorije baznih metala. Promatrano na godišnjoj razini uvoz roba za prvih šest mjeseci bilježi porast od 5,1% u odnosu na prvih šest mjeseci prethodne godine.

U promatranom razdoblju Republika Hrvatska je prvi puta nakon 18 godina mjesto prvog vanjskotrgovinskog partnera BiH prepustila Njemačkoj. U prvih pet mjeseci izvoz iz BiH u Hrvatsku iznosio je 385,1 milijuna KM i smanjen je za 26,6% u odnosu na prethodnu godinu, a mlijeka i mliječnih proizvoda za 50,64%, te mineralnih goriva i električne energije za 45,41%.  Uvoz iz Hrvatske također bilježi pad od 5%. Bosanski analitičari tvrde kako se značajan pad poslovnih aktivnosti s Republikom Hrvatskom kompenzira povećanim angažmanom na drugim tržištima, tako je izvoz u Italiju porastao za 17,4%, u Njemačku za 5,5%,  Srbiju 5,3%, Austriju 8.8%. Prema nekim izvorima trgovinski trendovi sa zemljama koje su zamjena za izvoz u Hrvatsku su u značajnom rastu, ali još nedovoljno za pokrivanje trgovinskog minusa s Hrvatskom, te se pretpostavlja kako se viškovi pojačano plasiraju na unutarnjem BiH tržištu.

Tijekom posljednjih šest mjeseci izvoz iz BiH je također značajno porastao u Rusiju, za 40,6% i Tursku za 14,5%. Ulazak na rusko tržište smatra se spasonosnim rješenjem za BiH, čemu dodatno pogoduju sankcije Moskve na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU i SAD. Povećanju trgovine s Turskom naročito doprinosi odluka tamošnje vlade o bescarinskom uvozu 15.000 tona mesa iz BiH. 

Priopćenja