Gospodarska kretanja u Južnoj Africi


Objavljeni podaci za lipanj 2014. godine bilježe deficit robne razmjene od 8,18 milijardi ZAR-a. Izvoz je porastao za 3,44 milijardi ZAR-a ili 5,2%, a uvoz je smanjen za 4,72 milijarde ZAR-a ili -5,7%. Čak i uz deprecijaciju valute predviđen je nastavak mjesečnog trgovinskog deficita. Narodna banka Južne Afrike najavila je sredinom srpnja povećanje repo kamatne stope za dodatnih 0,25 %, pa ona sada iznosi 5,75%. Kao razlog je navedeno smirivanje inflacije bez značajnijeg usporavanja ionako već slabe potražnje. Izražena je zabrinutost kako će dogovoreno povećanje plaće u rudarskom sektoru potaknuti domino efekt i „zaraziti“ i ostale sektore.

Gospodarska i industrijska komora Južne Afrike (SACCI) objavila je najnovije podatke u kojima je južnoafrički indeks poslovnog povjerenja dosegnuo najnižu razinu u zadnjih 15 godina i iznosi 87,9, a 5 od 13 pod-indeksa bilo je negativno. Na pad su najviše utjecali proizvodni sektor, uvoz i razvojne aktivnosti, uglavnom sektori koji su se oslanjali na opskrbu čelikom i inženjerski sektor koji su bili pogođeni štrajkovima radnika. Usprkos niskom poslovnom povjerenju SACCI navodi pozitivne učinke koji će doći do izražaja u narednim mjesecima, a povezani su s globalnim ekonomskim oporavkom prvenstveno u europskom gospodarstvu, te dogovoreni nastavak suradnje s SAD-om unutar AGOA sporazuma iz 2000. Godine, što će se pozitivno odraziti na gospodarsku razmjenu. Pozitivni doprinos se očituje u rastu cijena plemenitih metala što SACCI pripisuje „međunarodnim zbivanjima“, međutim i dalje zabrinjava rast nezaposlenosti. Ministar financija je tijekom izglasavanja proračuna izjavio kako Južna Afrika neće dostići početkom godine prognoziran gospodarski rast od 2,7%. Usporavanje rasta rezultat je pet mjeseci dugog štrajka u rudarskoj industriji i nestancima struje koji su poremetili rad unutar rudarskog i proizvodnog sektora. Rast globalnog povećanja kamatnih stopa, pad cijena roba, obezvrjeđivanje valute smanjilo je vladin fiskalni prostor, a povećao cijenu državnog duga. Očekuje se kako će MMF po treći put u godinu dana smanjiti predviđanja gospodarskog rasta Južne Afrike.

Sredinom srpnja 2014. godine parafiran je Sporazum o gospodarskom partnerstvu EU i SADC EPA grupe u čijem sastavu su Bocvana, Lesoto, Mozambik, Namibija, Svazi (BLMNS) te Južna Afrika. Angoli je omogućeno naknadno pridruživanje ovom Sporazumu o gospodarskom razvoju juga Afrike. EU je najveći trgovinski partner SADC EPA grupe, te je izvoz iz regije u EU iznosio je u 2013. godini 31 milijardu EUR-a od čega 9,3% poljoprivrednih proizvoda, 1,5% ribe i ostatak od 89,3% otpada na industriju, dok se uvozilo proizvoda u vrijednosti 33 milijarde EUR-a. Sporazumom će se po prvi puta dopustiti uvoz bez carine šećera iz Južne Afrike (15.000 tona godišnje) i vina (47 - 110 milijuna litara). Južnoafrički proizvođači godišnje proizvedu 2,3 milijuna tona sirovog šećera od čega 400.000 tona izvoze uglavnom u susjedne zemlje, na Bliski istok i u SAD. Sporazumom će se omogućiti i ulazak 80.000 tona etanola na europsko tržište, kao i uvoz cvijeća, mliječnih proizvoda, voća i voćnih prerađevina. Južna Afrika će ovim Sporazumom dobiti bolji pristup svojim poljoprivrednim proizvodima nego što je do sada imala postojećim bilateralnim Ugovorom o trgovini i suradnji (TDCA) iz 2004. godine. Sporazum sadrži odredbe kojima se ohrabruje tekstilna industrija Južne Afrike na izvoz. Veći broj restriktivnih pravila iz TDCA sporazuma sada je EPA-om olakšan pristup tržištu za 32 poljoprivredna proizvoda. EPA uključuje bilateralni protokol između EU i Južne Afrike o zaštiti označavanja geografskog podrijetla kao i o trgovini vina i alkoholnih pića. EU će zaštiti ime Rooibos napitka te Stellenbosch i Paarl vina između ostalih, dok će Južna Afrika zaštititi više od 250 EU naziva vina, hrane i alkohola.

Ministrica vanjskih poslova Južne Afrike istaknula je kako članstvo u BRICS-u ima veliku važnost te kroz suradnju unutar grupe Južna Afrika razmatra nove mehanizme i modele rasta i razvoja. BRICS nudi platformu za razvoj alternativnih sistema globalnog upravljanja u kojemu Južna Afrika nastoji ojačati globalni utjecaj. Unutar grupe nastoji jačati zajedničko razumijevanje između članica, razviti vlastite kapacitete kroz suradnju s BRICS partnerima, razmjenu znanja i stimuliranje investicija. Regionalno: razvoj afričke agende, promoviranje regionalnih integracija uz pomoć BRICS-a, ostvarivanje mega projekata financiranih kroz BRICS, a globalno: razvoj alternativnog sustava globalnog upravljanja i jačanje južnoafričkog globalnog utjecaja. Južna Afrika ne gleda BRICS više samo kao platformu za dijalog i suradnju već kao mehanizam razvoja i koordinacije gospodarstva i politika.



Priopćenja