Šansa Srbije za izvoz poljoprivrednih proizvoda u Rusiju

Odluku predsjednika Ruske Federacije da na godinu dana zabrani uvoz voća, povrća i druge hrane iz EU, SAD-a, Australije i Norveške kao odgovor na sankcije zbog sukoba u Ukrajini, prema napisima i izjavama pojedinih dužnosnika u Republici Srbiji doživljava se kao prilika za ekspanziju izvoza domaćih poljoprivrednih proizvoda u Rusku Federaciju.  

Rusija je peti partner Srbije u izvozu s udjelom od 7,6%  i drugi u uvozu s udjelom od 10,2%.  Ukupna robna razmjena Ruske Federacije i Republike Srbije u 2013. godini iznosila je 3,1 milijardu USD-a, od čega je srpski izvoz bio nešto veći od 1/3 ukupne razmjene, te je iznosio 1,07 milijardi USD-a. Srbija je energetski ovisna o Ruskoj Federaciji, jer se većina uvoza iz Rusije (60% - 80%) odnosi na energente.  Aktualna razmjena se ostvaruje u izvancarinskom režimu za 99% roba iz Carinske nomenklature sukladno aktualnom Protokolu o proširenju FTA, koji su dvije vlade potpisale 2011. godine. Službena statistika pokazuje da je u prošloj godini 768 tvrtki iz Srbije prodavalo svoje proizvode u Rusiji. U razdoblju od 2009. zaključno s prošlom godinom, srpski izvoz u Rusiju povećan je za 33% i dalje je u uzlaznom trendu. Izvoz srpskih prehrambenih proizvoda u Rusiju u 2013. godini iznosio je 184,6 milijuna USD-a, što je za 13% više nego prethodne godine. U prvoj polovici 2014. godine izvoz je dosegao 117 milijuna USD-a (rast od 68% u odnosu na isto vrijeme prošle godine), uz predviđanja da će se do kraja 2014. godine dostići izvoz prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 300 milijuna USD-a. Struktura srpskog izvoza: voće i povrće sudjeluje u ukupnom izvozu sa 16%, obojeni metali 15%, razni gotovi proizvodi 12%, električni strojevi, aparati i uređaji 9%, proizvodi od kaučuka 9% i ostalo 40%. Kako prenose srpski mediji, ruski ministar poljoprivrede Nikolaj Fjodorov izjavio je da su za uvoz voća i povrća u Rusiju „perspektivni Azerbajdžan, Uzbekistan, Armenija, Tadžikistan i u izvjesnoj mjeri Kirgizija“ te da su „uz njih Turska, Iran, Srbija“. Dodao je i da su Iran, Maroko i Egipat veoma obećavajuće zemlje, jer je „njima potrebno naše žito, biljno ulje, a nama njihovo voće, povrće, jagode i citrusi“, te da „veoma jako tržište kuca na ruska vrata i iz zemalja Latinske Amerike: Čilea, Argentine,  Paragvaja, Ekvadora, Perua“. Ruski ministar je uvjerenja da u Rusiji neće doći do deficita ili rasta cijena zbog uvođenja sankcija na uvoz prehrambenih proizvoda iz EU, SAD, Australije, Kanade i Norveške.

Ruski veleposlanik u Srbiji Aleksandar Čepurin izjavio je da su mogućnosti za Srbiju na području poljoprivrednog izvoza u Rusiju ogromne, pogotovo u izvozu mesa, mliječnih proizvoda, povrća i voća.

Iz tvrtke Kuč iz Kragujevca, koja proizvodi mlijeko i mliječne proizvode, tvrde da su dobili pozive od kupaca iz Rusije koji naručuju dodatne količine njihovih proizvoda. Tvrtka je u 2011. godini dnevno prerađivala 30 tona mlijeka, sada prerađuje 70, a do kraja godine planira 110 tona „zbog pojačanih narudžbi iz Rusije“. Do sada su Rusiji prodavali 60 tona proizvoda mjesečno, ali zbog pritiska iz Rusije povećali su otkup mlijeka i broj radnika. Inače, upravo su količine, ujednačenost kvalitete i strogi rokovi isporuke, kao i kontinuitet u isporuci – najveći izazovi s kojim se suočavaju srpski izvoznici na ruskom tržištu.  

U  Privrednoj komori Srbije počeo je s radom Koordinacijski centar za potporu izvoznicima u Rusiju u čiji su rad uključeni i predstavnici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, Ministarstva poljoprivrede i Uprave carine. Ovo će tijelo biti u stalnom kontaktu s Trgovačkim predstavništvom Rusije u Srbiji kako bi se rješavali eventualni problemi vezani uz izvoz srpskih proizvoda na rusko tržište. Namjera je da ovaj centar bude svojevrsna burza i informacijski punkt gdje će zainteresirani dobivati podatke, upute i informacije, kontakte i prijedloge kako obaviti procedure vezane za carinu, certifikate i sve drugo tijekom postupka izvoza iz Republike Srbije u Rusku Federaciju. Najavljuje se i pojačana kontrola izvoza voća i povrća, ali i uvoza u Srbiju iz EU i drugih država kako bi se spriječile moguće zloporabe.

Priopćenja