Turski gospodarski pokazatelji u lipnju 2014.

Najnoviji turski gospodarski pokazatelji daju ohrabrujuću sliku: gospodarski rast je povećan, inflacija je počela padati, trgovinska razmjena i deficit tekućeg računa nastavljaju s pozitivnim trendovima, a jedino je nezaposlenost blago porasla (uslijed daljnjeg usklađivanja metodologije Turskog statističkog instituta (TSI) s Eurostatovim). Inflacija se u lipnju na godišnjoj razini u potrošačkim cijenama snizila na 9,16%, iako je indeks potrošačkih cijena porastao za 0,31%. Mjesečna temeljna inflacija (ne uključuje energiju, hranu i bezalkoholna pića, duhan i duhanske proizvode i alkoholna pića) neznatno je pala na 9,65%, dok je ona u domaćim proizvođačkim cijenama pala s 11,28% na 9,75%.  

Turska trgovinska razmjena se s rastom udjela EU u vanjskoj trgovini poboljšava. Tako je turski izvoz u svibnju porastao za 3,6%, u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, dosegavši 13,75 milijardi USD-a. Uvoz se smanjio za 10,3%, na 20,86 milijardi USD-a. Mjesečni trgovinski deficit smanjio se za 28,7%, s 9,97 milijardi USD-a na 7,1 milijardi USD-a. Izvoz u EU rastao je za 16% i njegov se udio u ukupnom turskom izvozu popeo s 39,1% u svibnju 2013. na 43,8% u svibnju 2014. godine. Najznačajnija turska izvozna tržišta bila su Njemačka, Irak, Velika Britanija, Italija, SAD, Francuska i Rusija, dok su najznačajniji izvozni proizvodi motorna vozila i dijelovi, bojleri i strojevi, željezo i čelik, odjeća, te električni strojevi. Udio proizvoda visoke tehnologije u turskom izvozu pao je s 3,4% na 3,3%. Udio uvoza iz EU, usprkos ukupnom padu, porastao je s 35,1% na 37,5%. Prvih pet uvoznika su Kina, Rusija, Njemačka, SAD i Italija, a od proizvoda to su mineralna ulja i goriva, bojleri i strojevi, željezo i čelik, električni strojevi i oprema, motora vozila, plastika.

Turski godišnji kumulativni trgovinski deficit smanjio se u travnju s 92,2 milijardi USD-a na 89,4 milijardi USD-a u svibnju 2014.  Sukob u Iraku donosi prijetnje po tursku trgovinsku razmjenu i ukupne gospodarske odnose s regijom, s obzirom da je Irak, nakon Njemačke, drugo po veličini tursko izvozno tržište. Nastavak nestabilnosti u Iraku mogao bi imati negativan učinak na turski izvoz (TIM procjenjuje negativan učinak od 2,5 postotnih bodova na ukupni izvoz na godišnjoj razini).

Deficit tekućeg računa smanjio se i u svibnju, slijedom poboljšane trgovinske razmjene. Na mjesečnoj razini, u usporedbi sa svibnjem prošle godine, pao je za 55%, sa 7,6 milijardi USD-a na 3,4 milijarde USD-a. Na to su utjecala tri čimbenika: smanjivanje trgovinskog deficita, smanjivanje uvoza zlata, te manji transferi u inozemstvo (izvlačenje dobiti, plaćanje kamata). Uslužni sektor zadržava snažan pozitivan saldo. Deficit je u najvećoj mjeri pokriven portfeljnim priljevima i inozemnim zaduživanjem, te se opet pojavila značajna stavka od 948 milijuna USD-a neregistriranog priljeva. Deficit na godišnjoj razini se tako smanjuje peti mjesec zaredom, s 56,8 milijardi USD-a u travnju na 52,6 milijardi USD-a u svibnju. Ukoliko se isključi trgovina zlatom, deficit tekućeg računa smanjio se s 49,8 milijardi USD-a na 46,8 milijardi USD-a. Službena stopa nezaposlenosti je porasla s 9,4% (ožujak 2013.) na 9,7% (ožujak 2014.). Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti neznatno je porasla u odnosu na prethodni mjesec, s 9,0% u veljači na 9,1% u ožujku.

Indeks povjerenja potrošača pao je u lipnju 2014. za tri postotna boda, na svoju najnižu razinu u posljednje četiri godine, sa 76 na 73,7, prema zajedničkom istraživanju TSI-ja i TSB-a. Potrošači očekuju kako će manje štedjeti, odnosno da će se prihodi njihovog kućanstva smanjivati te da će se gospodarsko okružje pogoršavati. Od 1. srpnja 2014. godine prilagođena je i visina neto minimalne plaće za 5,3% pa ona za radnika bez obitelji iznosi 891 TL mjesečno (oko 310 EUR-a). S obzirom na prosječan mjesečni broj radnih sati (225), ona iznosi gotovo 4 TL po satu (oko 1,4 EUR-a).

Priopćenja