Turski gospodarski pokazatelj

Prema podacima Turskog statističkog instituta, koji su objavljeni početkom lipnja, tursko gospodarstvo je u prvom tromjesečju 2014. godine u usporedbi s prvim tromjesečjem 2013. godine, raslo za 4,3%. Rast je bio uravnoteženiji s podjednakim udjelom domaće (2,8%) i vanjske (2,7%) potražnje. Najveći rast zabilježile su sljedeće grane: financijske usluge (13,9%), rudarstvo (7,3%), građevinarstvo (5,2%) i proizvodnja (4,9%). Sezonski i kalendarski prilagođeni BDP porastao je za 1,7% u odnosu na posljednje tromjesečje 2013. godine. Svjetska banka tako je unutar dva tjedna dva puta mijenjala svoja predviđanja turskog rasta. U Izvješću o globalnim gospodarskim izgledima, objavljenom prije ovih podataka, Svjetska banka snizila je predviđeni rast BDP-a s 3,5% na 2,4%, da bi ga zatim vratila na prvotnu stopu od 3,5% u posebnom izvješću za Tursku. Turski BDP po stanovniku po paritetu kupovne moći (PPP) je prema preliminarnim podacima Eurostata i Turskog statističkog instituta dosegao 55% prosjeka EU u 2013. godini, što je porast za jedan postotni bod u odnosu na prethodnu godinu. Turski BDP tako je viši od svih ostalih država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, odnosno niži od svih država članica, izuzev Rumunjske i Bugarske. Najnoviji turski gospodarski pokazatelji daju pomiješanu sliku: inflacija i nezaposlenost rastu dok trgovinska razmjena i deficit tekućeg računa nastavljaju s pozitivnim trendovima. Inflacija je u svibnju 2014. godine dosegla 9,66% na godišnjoj razini u potrošačkim cijenama. Mjesečna temeljna inflacija (ne uključuje energiju, hranu i bezalkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, alkoholna pića) neznatno je porasla na 9,77%, dok je ona u domaćim proizvođačkim cijenama pala s 12,98% na 11,28%. Službena stopa nezaposlenosti je porasla s 9,7% (veljača 2013.) na 10,3% (veljača 2014.). Stopa nezaposlenosti mladih pala je s 18,5% na 17,7%. Stopa zaposlenosti porasla je na 43,2% s 42,7% dok je stopa udjela radne snage u ukupnom stanovništvu porasla za jedan postotni bod, na 48,2%. Deficit tekućeg računa smanjio se i u travnju 2014. godine, slijedom povećanog izvoza. Na mjesečnoj razini, u usporedbi s travnjem 2013. godine, pao je za 41%, s 8,1 milijardi USD-a na 4,8 milijardi USD-a. Na to su utjecala tri čimbenika: smanjivanje trgovinskog deficita, smanjivanje uvoza zlata, veći prihod od uslužnog sektora (prijevoz, turizam). Deficit je u najvećoj mjeri pokriven portfeljnim priljevima i inozemnim zaduživanjem. Deficit na godišnjoj razini se tako smanjuje četvrti mjesec zaredom, s 60,1 milijardi USD-a u ožujku na 56,8 milijardi USD-a u travnju 2014. godine. Ukoliko se isključi trgovina zlatom, deficit tekućeg računa pokazuje stabilnost, te blagi pad s 51,3 milijarde USD-a na 49,8 milijardi USD-a. Turska trgovinska razmjena se poboljšava s rastom udjela EU u vanjskoj trgovini. Tako je turski izvoz porastao za 7,9% u travnju, u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, dosegavši 13,4 milijarde USD-a. Uvoz se smanjio za 9,5%, na 20,7 milijardi USD-a. Mjesečni trgovinski deficit se smanjio za 30,3%, s 10,4 milijarde USD-a na 7,2 milijarde USD-a. Izvoz u EU rastao je više, za 20,5% i njegov se udio u ukupnom turskom izvozu popeo s 39,6% u travnju 2013. na 44,2% u travnju 2014. godine. Najznačajnija turska izvozna tržišta bila su Njemačka, Irak, Velika Britanija, Italija i Francuska, dok su najznačajniji izvozni proizvodi motorna vozila i dijelovi, bojleri i strojevi, željezo i čelik, električni strojevi, te odjeća. Udio uvoza iz EU, usprkos ukupnom padu, porastao je s 34,3% na 39,3%. Prvih pet uvoznika su Rusija, Njemačka, Kina, SAD i Italija, a od proizvoda to su mineralna ulja i goriva, bojleri i strojevi, željezo i čelik, električni strojevi i oprema, motora vozila, plastika. Turski godišnji kumulativni trgovinski deficit smanjio se s 95,3 milijarde USD-a u ožujku na 92,2 milijarde USD-a u travnju 2014. godine. Građevinarske aktivnosti, usprkos padu prodaje, nastavljaju rasti. Prema podacima Turskog statističkog instituta, broj građevinskih dozvola izdanih u prvom tromjesečju 2014. godine veći je za 77%, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, predviđena izgrađena površina za 89%, a vrijednost za 110%. Međutim, ubrzano pada prodaja stanova i kuća. U travnju 2014. je ona za 12,3% manja u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je prodaja putem hipotekarnih kredita manja za 42,5%. Kumulativno je prodaja pala za 7,5%, a hipotekarna za 33,5% u razdoblju siječanj-travanj. Prema podacima analitičara, broj praznih stambenih jedinica popeo se na milijun. Svjetska banka objavila je izvješće „Turska u tranziciji: Vrijeme za iskorak fiskalne politike“ u kojem se raščlanjuje kako Turska mora provesti nužne fiskalne reforme kojima bi povećala domaću štednju, smanjila ovisnost o porezima na potrošnju i kratkoročnim kapitalnim priljevima radi osiguravanja održivog rasta.

Priopćenja