Izložba „Marko Marulić - europski humanist“ otvorena u Središnjoj knjižnici u Solothurnu

  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
U  Središnjoj knjižnici u Solothurnu 3. prosinca 2021. otvorena je izložba Marko Marulić – europski humanist. Izložbu je pripremila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji i Središnjom knjižnicom u Solothurnu te uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Partner izložbe je Književni krug Split i dr.sc. Bratislav Lučin, voditelj Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga MARVLIANVM, na čijim se istraživanjima i autorskim tekstovima temelji sadržaj izložbe.

Izložbu su otvorili veleposlanica dr.sc. Andrea Bekić i ravnateljica Središnje knjižnice Solothurn, gđa Yvonne Leimgruber. U pozdravnom obraćanju veleposlanica Bekić navela je kako se izložba održava o petstotoj godišnjici tiskanja Marulićeva umjetničkog epa Judita, 1521., prve autorske knjige na hrvatskom jeziku, koja je Maruliću priskrbila titulu „oca hrvatske književnosti“ te je hrvatsko veleposlanstvo u Bernu s velikim entuzijazmom iniciralo ovu izložbu. Izrazila je zadovoljstvo činjenicom što veleposlanstvo u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom iz Zagreba ima priliku švicarskoj javnosti približiti Marka Marulića (1450.-1524.), klasika kršćanske književnosti i humanista europske širine. Protekle, 2020. godine, Republika Hrvatska predsjedala je Vijećem Europske Unije, a 2022. obilježit će 30. godišnjicu diplomatskih odnosa između Hrvatske i Švicarske. Izložba o Marku Maruliću predstavlja doprinos dostojnom obilježavanju ovih za  Hrvatsku važnih događaja i obljetnica u Švicarskoj Konfederaciji. Navela je kako je Marulićev latinski opus bio raširen i „popularan“ u Europi tog vremena, o čemu govori i podatak da je doživio 60-ak izdanja i prijevoda na dvadesetak različitih jezika. U knjižnicama i zbirkama u Švicarskoj nalazi se više od sto Marulićevih knjiga, najviše iz 16. i 17. st. U Baselu već 1513. i 1519. godine, tiskani su Marulićevi spisi De institutione bene vivendi, te Evangelistarium. Upravo baselski izdavač dodao je Marulićevom imenu „Spalatensis“ - Splićanin, a drvorez poznatog umjetnika Ursa Grafa iz Solothurna krasio je prvo izdanje De Institutione u Baselu.

Izložbu je predstavila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević,  predavanje o životu i radu Marka Marulića održao je prof. dr. sc. Neven Jovanović s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagreb, a G. Ian Holt, voditelj posebnih zbirki predstavio je publici Marulićeva djela koja se nalaze u Središnjoj knjižnici Solothurn.

Na 13 izložbenih panoa (na njemačkom i engleskom jeziku) kroz Marulićev životni i stvaralački put predstavljen je  reprezentativni izbor građe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Temelj izložbe prikaz je života i rada Marka Marulića kroz uvid u najčitanija Marulićeva djela koja su već u 16. i 17. stoljeću doživjela brojna izdanja i prijevode. Uz tekstualni i slikovni sadržaj dat je osvrt na Marulićev utjecaj na europske uglednike. Međunarodno značenje Marulićeve pojave dodatno je predstavljeno preslikama priloga o Marulićevu životu i djelu iz brojnih svjetskih enciklopedija, leksikona, kataloga i bibliografija te književno-povijesnih priručnika. Izložba prikazuje kulturno i gospodarsko stanje Marulićeva rodnog grada Splita u doba njegova života i rada. Također prikazuje prisustvo 113 Marulićevih djela na području Švicarske te imena i prezimena osoba koje su najzaslužnije za njihovo tiskanje. Osim  Marulića, komparacije radi predstavljen je i rad njegovih hrvatskih suvremenika u Švicarskoj, među kojima svakako valja istaknuti Ivana Stojkovića, teologa i humanista koji je ostavio najveću humanističku knjižnicu ne samo u Švicarskoj nego uopće sjeverno od Alpa.

Osim panoa, na izložbi su prikazana i četiri odabrana djela Marka Marulića od ukupno osam koliko ih u svome fondu čuva Središnja knjižnica u Solthurnu.

Pripremljen je prigodni katalog izložbe kao trajni podsjetnik na izložbu koja predstavlja i vezu između Hrvatske i Švicarske.

Pisane vijesti