Josip Greguric, Stjepan Pongrac, Zdravko šabaric i Zlatko štrficek sljedbenici su škole hrvatske naivne umjetnosti, afirmirane u cijelome svijetu, a posebno karakteristicne za kraj iz kojega ova cetiri umjetnika potjecu, Podravinu. Podsjecamo da su upravo ova cetiri slikara prošle godine u vrijeme uskršnjih blagdana, u sklopu inicijative Turisticke zajednice Koprivnicko-križevacke županije, oslikala na licu mjesta dva metra visoke „Pisanice od srca“ u Galeriji Sordi u Rimu i na Trgu la Scala u Milanu, koje su zatim darovane Svetom Ocu Benediktu XVI i gradonacelnici Letiziji Moratti. Izložbom u višenamjenskom izložbenom prostoru Veleposlanstva cetiri slikara predstavljaju se sada na iscrpniji nacin svojim umjetnickim opusom, kojim kroz vizualno i umjetnicko snažne doživljaje putem živih boja i idilicnih prizora pružaju rimskoj i talijanskoj publici mogucnost upoznavanja s bogatim podravskim krajolikom i njegovim nacinom života.
Josip Greguric, Stjepan Pongrac, Zdravko šabaric i Zlatko štrficek sljedbenici su škole hrvatske naivne umjetnosti, afirmirane u cijelome svijetu, a posebno karakteristicne za kraj iz kojega ova cetiri umjetnika potjecu, Podravinu. Podsjecamo da su upravo ova cetiri slikara prošle godine u vrijeme uskršnjih blagdana, u sklopu inicijative Turisticke zajednice Koprivnicko-križevacke županije, oslikala na licu mjesta dva metra visoke „Pisanice od srca“ u Galeriji Sordi u Rimu i na Trgu la Scala u Milanu, koje su zatim darovane Svetom Ocu Benediktu XVI i gradonacelnici Letiziji Moratti. Izložbom u višenamjenskom izložbenom prostoru Veleposlanstva cetiri slikara predstavljaju se sada na iscrpniji nacin svojim umjetnickim opusom, kojim kroz vizualno i umjetnicko snažne doživljaje putem živih boja i idilicnih prizora pružaju rimskoj i talijanskoj publici mogucnost upoznavanja s bogatim podravskim krajolikom i njegovim nacinom života.
Josip Greguric spada u srednju generaciju slikara podravske naive. U pocetku, kao i svaki podravski slikar, bio je stilski oslonjen na proslavljene majstore naive, ali kasnije je stvorio vlastiti prepoznatljivi stil. Zadržao je tehnološki postupak, nacin gradenja slike i motive, ali je originalnost našao u suženoj paleti boja, pretežito smedoj, tako da je vecina njegovih slika gotovo monokromatska. Reduciranost boje nimalo ne umanjuje atmosferu motiva, jer autor odredenim nijansama sugerira privid drugacijeg kolorita. Slikar je u izražajnom smislu dinamican i odrješit, bez posebnih kalkulacija. Takav je i u crtežu, pastelu i uljanim slikama.
Stjepan Pongrac vjeran je sljedbenik hlebinske naive, gotovo u svim segmentima koji daju prepoznatljivost ovoj vrsti umjetnosti. To je prije svega duboki krajolik na cijem se zenitu stapaju nebo i zemlja. Podravina je to kroz sva godišnja doba, u svim bojama, ali u kontroliranoj tonskoj gradaciji, tako da kompozicija djeluje skladno i ugodno. Ono što ga izdvaja od ostalih "hlebinskih" slikara jesu prikazi likova. Naime, podravski seljak nije prikazan u prepoznatljivoj karikiranosti, nego više prirodnosti i pripadajucoj proporcionalnosti.
Zdravko šabaric napravio je znatan odmak od hlebinske naive, zadržavši samo Podravinu kao osnovnu temu. Njegov cjelokupni umjetnicki opus karakterizira multidisciplinarnost, kako u tehnološkom, tako i u filozofskom pristupu. U radu se služi brojnim slikarskim i crtackim tehnikama, stilski se ne odreduje prema nekim usvojenim pripadnostima, nego traži svoj izraz negdje u prostorima realizma, nadrealizma, impresionizma i modernizma. U korelaciji s ostalim slikarima i slikarskim kretanjima u podravskom okruženju, ovakav slikarski izraz postao je zanimljiv i prepoznatljiv. To se pokazalo i na projektima uskrsnih pisanica, gdje je s kolegama uspio napraviti potrebnu slikarsku koheziju, bez obzira na prostornu pripadnost. Tematski je orijentiran na povijesne motive Podravine, posebno ?urdevca, ali analizira i suvremene teme.
Zlatko štrficek najsnažnije je vezan uz osnovne postulate podravske naive, prije svega zahvaljujuci svojim hlebinskim korijenima. Još kao djecak odrastao je u okružju hrvatske naive znatiželjno promatrajuci kako nastaju djela najvecih majstora naivne umjetnosti. I sam se prihvaca kista i na staklu stvara svoj cudesan svijet Podravine. Elementi forme i nacin gradenja slike tipicni su za podravsku naivu: bogat kolorit, kontrasti boja, precizno doradeni detalji slike i narativnost. Ponekad se odluci i za tonsku konstrukciju slike. Takav monokromatizam odmjeren je i nimalo ne gubi na uvjerljivosti motiva. Ponekad takva tonska sugestivnost djeluje snažnije, lirskije, nego prostrana paleta boja. Odabir motiva gotovo je iskljuciv: njegovo djetinjstvo i zavicaj kakve možemo naci samo u sjecanjima.
Priopćenja
