NAPOLITANO U RH 6

Gospodine Predsjednice Republike, Gospodine Predsjednice Parlamenta, Gospodo clanovi Vlade, Poštovani zastupnici, Dame i gospodo, Osobna mi je cast, kao i za Italiju koju zastupam, želio bih dodati da mi je osobna mi je cast i kao dugogodišnjem parlamentarnom zastupniku, uzeti danas rijec u ovoj auli. Na ovoj plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora sretno se spaja više razloga za zajednicko slavlje. Prije manje od mjesec dana, 25. lipnja, Hrvatska je proslavila 20 godina od objave svoje nezavisnosti. Ove godine Italija obilježava 150. obljetnicu nacionalnoga ujedinjenja; proslavili smo u Rimu 2. lipnja, na Dan Republike, s Predsjednikom Josipovicem koji nas je pocastio svojom nazocnošcu zajedno s drugih 80 šefova država i vlada, te predstavnika medunarodnih organizacija a kojima sam imao zadovoljstvo biti domacinom u Rimu. Prije godinu dana, 13. srpnja 2010. u Trstu su Hrvatska, Italija i Slovenija okrenule novu stranicu svoje povijesti, u znak pomirbe, ostavljajuci iza sebe tragicne rane prošlosti, te u znak optimisticne vizije buducnosti. Ono što smo nazvali "tršcanskim duhom" je trajno, a ponovno cemo taj osjecaj izraziti na hrvatskom tlu u Puli u rujnu. Kao šefovi država koje iskreno ujedinjuje medusobno uvažavanje u plodonosnom dijalogu, izražavamo želju i odabir prijateljstva izmedu naroda na Jadranu, racunajuci na konsenzus svih naših sunarodnjaka. Izražavamo osjecaje koji nadahnjuju mlade generacije – one koje ce graditi buducnost kako Hrvatske, tako i Italije. Njima se moramo obratiti, u njih se pouzdajemo.

Gospodine Predsjednice Republike, Gospodine Predsjednice Parlamenta, Gospodo clanovi Vlade, Poštovani zastupnici, Dame i gospodo, Osobna mi je cast, kao i za Italiju koju zastupam, želio bih dodati da mi je osobna mi je cast i kao dugogodišnjem parlamentarnom zastupniku, uzeti danas rijec u ovoj auli. Na ovoj plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora sretno se spaja više razloga za zajednicko slavlje. Prije manje od mjesec dana, 25. lipnja, Hrvatska je proslavila 20 godina od objave svoje nezavisnosti. Ove godine Italija obilježava 150. obljetnicu nacionalnoga ujedinjenja; proslavili smo u Rimu 2. lipnja, na Dan Republike, s Predsjednikom Josipovicem koji nas je pocastio svojom nazocnošcu zajedno s drugih 80 šefova država i vlada, te predstavnika medunarodnih organizacija a kojima sam imao zadovoljstvo biti domacinom u Rimu. Prije godinu dana, 13. srpnja 2010. u Trstu su Hrvatska, Italija i Slovenija okrenule novu stranicu svoje povijesti, u znak pomirbe, ostavljajuci iza sebe tragicne rane prošlosti, te u znak optimisticne vizije buducnosti. Ono što smo nazvali "tršcanskim duhom" je trajno, a ponovno cemo taj osjecaj izraziti na hrvatskom tlu u Puli u rujnu. Kao šefovi država koje iskreno ujedinjuje medusobno uvažavanje u plodonosnom dijalogu, izražavamo želju i odabir prijateljstva izmedu naroda na Jadranu, racunajuci na konsenzus svih naših sunarodnjaka. Izražavamo osjecaje koji nadahnjuju mlade generacije – one koje ce graditi buducnost kako Hrvatske, tako i Italije. Njima se moramo obratiti, u njih se pouzdajemo. Na kraju, za godinu dana, Europska unija. Jer, budimo iskreni, novi osjecaj koji nas nadahnjuje ne bi bio moguc bez Europe. Upravo je ta europska vizija, vjera u zajedniccku sudbinu svih nacija našega kontinenta, u uvažavanju i vrednovanju njihovih pojedinacnih identiteta, ono što omogucava prevladavanje razlika i stapanje zajednickih napora u projekt veci od interesa i energija pojedinacnih zemalja. To je put kojim smo krenuli u Zapadnoj Europi u godinama podjele kontinenta i svijeta na oprecne blokove; to je put kojim se krenulo desetljecima kasnije, u središnjoj i istocnoj Europi koji se sada otvara na Balkanu i na podrucju Jadrana, pocevši od Hrvatske nakon Slovenije. Kao Talijan i kao Europljanin, s radošcu koja je ravna samo Vašoj pozdravljam skori ulazak Zagreba u obitelj Europske unije. Vaš ulazak u punopravno clanstvo kao 28. zemlje clanice, 1. srpnja 2013., povijesni je cilj. Vodili ste se za njim odlucno i ustrajno, tijekom šest godina teških i složenih pregovora. Možete biti ponosni na put koji ste prešli i koji je, nakon cetiri godine, vodio najprije u Sjeveroatlantski savez, zatim u Europsku uniju. Novi "euroatlantski" Jadran tako ponovno spaja podrucja i narode koji dijele puno zajednickog. To je veliko nasljedstvo koje ostavljamo mladima. Vjerujemo u europsku Hrvatsku, u europski Balkan. Iz toga je razloga Italija od pocetka pdržavala vaše stremljenje, vaš zahtjev za pristup Europskoj uniji. Za one koji u nju ulaze, izazov se nastavlja. To je trajno zalaganje, ponekad naporno, koje vrijedi kako za nove, tako i za stare clanice. Pripadnost Uniji ne nudi rentu od pozicija. Uvjeren sam da ce Hrvatska biti uzorna zemlja clanica. Sve ide u prilog takvom uvjerenju. Nakon ulaska u NATO, prije samo tri godine, Hrvatska nije ležala na lovorikama. Napredovala je odlucno na putu reformi i ispunjavanja svih potrebnih kriterija. Uspjeh Hrvatske predstavlja važan primjer koji dokazuje da proces proširenja ostaje otvoren. Ukazuje drugima put gospodarske i društvene modernizacije. Jaca regionalnu suradnju, odbacujuci svaki ostatak starih nesuglasica. Odbija kratkovidnost partikularizacije i predrasuda, smatrajuci da nove zemlje clanice prihvacene u Unije predstavljaju bogatstvo, a ne teret. Od njih ocekujemo da ispune preuzete obveze i živo se nadamo da ce unijeti i vlastiti autenticni i inovativni doprinos velikoj europskoj konstrukciji. Nemam sumnje da ce Hrvatska to umjeti i htjeti ciniti. Italija i Hrvatska zajedno mogu podržavati euroatlantsku perspektivu cijelog balkanskog i jadranskog podrucja, jacajuci sigurnost, stabilnost i prosperitet regije, na cvrstim i trajnim temeljima. U toj se perspektivi mogu sve više obarati stare ograde; otvarati granice i eliminirati kontrole na granicnim prijelazima; pospješivati punu slobodu kretanja osoba i ideja; jamciti potpunu sigurnost gradana. U Europskoj povelji vidimo potvrdenima prava manjina. Europska vizija ujedinjuje jedinstvo i razlicitosti, zajednicke demokratske vrijednosti s razlicitim jezicima i kulturama. Europska vizija ukljucuje stabilnost, i onu financijske prirode, rast, poštivanje pravila, solidarnost, a to znaci buducnost za naše mlade naraštaje. U ovom dijelu Europe, obilježene posebno velikom kolicinom povijesnih previranja, OESS, NATO i Europska unija, slijedeci dalekovidnu viziju integracije i postupnog proširenja, umjeli su usmjeriti duboke snage izazvane povijesnim preokretima u jedan konstruktivni okvir. Taj se proces mora nastaviti kako bi dao svoje plodove. Europska i atlantska perspektiva Balkana je prioritet, konstantan i strateški, talijanske vanjske politike. Prioritet koji smo njegovali bez snižavanja razine kriterija potrebnih za stupanje u clanstvo Unije, u našem sudjelovanju u nadnacionalnom sustavu integracije. No, po potpunom ispunjavanju acquisa i zaokruženja pregovarackog procesa, snažno potvrdujemo da se niti jedna zemlja na Balkanu ne smije smatrati drugacijom od ostalih clanica EU: sve zemlje, velike i male, pozvane su na ravnopravnu i dostojanstvenu suradnju. Integracija Balkana je neophodna za stabilnost i kompaktnost Europe. Zemljopis i povijest nas uce da je to naš interes, interes svih aktualnih clanica Unije, a ne samo onih koje to žele postati. Odajem u tom smislu priznanje strateškom izboru Predsjednika Josipovica, Hrvatskog sabora i Vlade, koji su se na odlucan i dalekovidan nacin zauzeli u korist regionalne složnosti. Nakon napornog pristupnog procesa, ne ocekuje Vas odmor. Još od Rimskih ugovora Europa je oduvijek predstavljala izazov – prevladan uspješnije od ocekivanja. Europska unija u koju ce Zagreb uskoro uci mora se sada suociti s dvije stepenice: upravljanje jedinstvenom valutom i Mediteran. Žurnost i težina problema su jasni svima. Kriza zajednicke valute znacila bi krizu zajednickog europskog projekta. Nakon koraka naprijed važnosti takvih proporcija, nema povratka bez štete koju bismo svi pretrpjeli. Cini mi se da su nakon nekoliko groznicavih mjeseci to na kraju ipak svi shvatili. No, ako zajednicko tržište ne bi moglo postojati bez zajednicke valute, danas je cas da se toj valuti zajamci stabilnost putem ojacanog upravljanja europskim gospodarstvom, za što su temelji stvoreni prigodom posljednjih zasjedanja Europskoga vijeca, te svakako putem odlucnog napredovanja Europske unije u politickom smislu. U pogledu Mediterana, koji oplakuje našu jadransku obalu, ono što se zbiva na drugim obalama izravno nas dodiruje. To vrijedi i za Hrvatsku i za Italiju, ali vrijedi i za cijelu Europu. Europska unija je stoga pozvana pružiti svoj doprinos demokratizaciji Sjeverne Afrike i Srednjeg Istoka. Kolikogod razlicite bile situacije pojedinih zemalja, jedna snažna akcija Unije je neophodna a koja bi pratila proces tranzicije i stvorila temelje uravnoteženog procesa politickog, gospodarskog i društvenog razvoja. Europa ne smije doživjeti neuspjeh na moru koje cuva toliko njezine povijesti i identiteta. Bilo da se radi o obrani i konsolidaciji EURA, ili igranju uloge u cijelom mediteranskom podrucju, u igri je uloga Europe u svijetu koji je predmetom neprekidnih promjena. Gospodine Predsjednice, dobro znam koliko je povijesti prošlo ovim aulama, koliko se bitki u ime slobode i ideja o hrvatskoj državi u njima vodilo. Sredinom XIX. stoljeca naši su patrioti imali slicne ideje i željeli stvaranje vlastite nacionalne države. Stremili su slobodi, demokratskim nacelima i afirmiranju identiteta. Zatim je nacelo nacionalnosti prepustilo mjesto nacionalizmima i diktaturama. Povijest dobroga dijela XX. stoljeca nije bila velikodušna prema europskim narodima i zasigurno nije bila velikodušna prema stanovništvu podrucja koje se nalaze na granicama izmedu naših zemalja. Tradiciju suživota i uzajamnog uvažavanja, ukorijenjenu na tim podrucjima i na tom moru, zamijenile su oprecne pretenzije, mrsko nasilje, sve do masovnih pokolja i osveta. Drugi svjetski rat ostavio nam je tamne i bolne stranice. Nisam ovdje kako bih govorio o tim tužnim zbivanjima. Ovdje sam kako bih s dubokim uvjerenjem ustvrdio da se te stranice nikada više nece ponoviti. Sjecanje na prošlost mora poštivati one koji su patili i podijeliti osjecaje humanoga pijeteta i poštivanja nedužnih žrtava. Uskoro cu zajedno s Predsjednikom Josipovicem posjetiti Istru kako bismo odali pocast žrtvama okrutne prošlosti, kleknuli pred nevinima, obvezali se da približimo one koji su pretrpjeli nepravdu. No, iznad svega kako bismo potvrdili da ta tragicna stranica povijesti pripada prošlosti: ne sadašnjosti, ne buducnosti. S prošlošcu nasilja i fašistickoga rata Italija je zatvorila racun borbom za oslobodenje, 25. travnja 1945., dajuci život Republici i Ustavu. Gospodine Predsjednice, prisutnost autohtone talijanske manjine u Istri i u drugim podrucjima povijesnog naseljavanja, Rijeci i Dalmaciji, kao i postojanje povijesne hrvatske manjine u Italiji predstavljaju most i bogatstvo u našim odnosima. Prije nekoliko dana sam primio predstavnike Hrvatskih zajednica u Italiji koji su mi iznijeli svoja nadanja i ocekivanja i ilustrirali duboke veze izmedu naše dvije zemlje. Talijanska manjina u Istri, Rijeci i Dalmaciji uživa puno poštivanje temeljnih prava, kao i potporu, takoder i financijsku hrvatske Vlade a sada i takozvano "dvostruko pravo glasa", odnosno mogucnost glasovanja za vlastitog kandidata i istodobno za opce politicke liste. Radi se o znacajnim postignucima koja duboko cijenim. Rezultati postignuti u dvojezicnosti su takoder znacajni. Sve talijanske Vlade s uvjerenjem su podržavale i podržavaju mjere kojima je cilj održavanje talijanskog jezika i kulture u ovim podrucjima. Talijanske zajednice daju važan i lojalan doprinos gradovima, institucijama, mjestima na kojima njihovi pripadnici rade, rastu Republike Hrvatske. Naše su škole otvorene svima i cilj im je profesionalno formirati mlade europske gradane. Više sam se puta susreo, a uskoro cu to ponovno uciniti u Puli s talijanskim esulima, predstavnicima onih koji su protiv svoje volje bili protagonisti egzodusa s rodnoga tla u Istri, Rijeci i Dalmaciji. Siguran sam da ce se i na njih moci u potpunosti primijeniti europska nacela koja smo do sada slijedili; poštivanje Ugovora, nediskriminacija i jednakost u tretmanu. I poštovanje prema njihovim bolnim iskustvima. Zajednicka pripadnost Europskoj uniji, njezinim vrijednostima i nacelima predstavlja najbolji nacin za definitivno zatvaranje svih rana i svih neslaganja, za postajanje gradana jednog šireg, zajednickog i dijeljenog polisa. Govorio sam puno o Europi, jer ona je okvir koji nas ujedinjuje. Ali ne i jedini. Naši bilateralni odnosi su izvrsni, u svim sektorima. Topli prijem na koji sam naišao pruža mi o tome konkretan osjecaj. Na politickoj razini želio bih spomenuti Memorandum o suradnji kojeg su dvojica ministara vanjskih poslova potpisali u sijecnju 2008. i potpisivanje, prije svega nekoliko dana, od strane ministara unutarnjih poslova Sporazuma o policijskoj suradnji koji ucvršcuje vec dugotrajnu postojecu suradnju u podrucju borbe protiv kriminala i trgovine drogom, i koji takoder u pravnom smislu jamci zaštitu i pomoc našim turistima, brojnim Talijanima koji ljeti posjecuju Vašu obalu i brojnim Hrvatima koji zimi posjecuju naše skijaške centre. Italija je vec godinama prvi trgovinski partner Hrvatske. Takoder je prvi uvoznik hrvatskih roba i usluga, te je zemlja iz koje potjecu u velikoj mjeri ulagacke i poduzetnicke inicijative u Hrvatskoj. Na kulturnom planu, svjedocanstva o našoj bliskosti su nebrojena. Jadran nam je donio cudesno nasljedstvo, koje je danas s pravom zašticeno od UNESCO-a kao zašticena svjetska baština. Želim samo spomenuti jednog velikog znanstvenika i covjeka izuzetno široke kulture, jednog od zacetnika suvremenih znanstvenih teorija, cijih 300 godina rodenja obilježavamo ove godine, Rudera Josipa Boškovica, rodenog u Dubrovniku, sina bogatog trgovca podrijetlom iz Bosne i majke iz obitelji iz Bergama. Spisatelj, istodobno fizicar i matematicar, utemeljitelj je Opservatorija u Breri, a od svoje smrti u Milanu pociva u tom našem velikom gradu. Možemo mu zajedno odati pocast, kao Vašem i našem slavnom sinu. Gospodine Predsjednice, Italija namjerava održavati ovu izvrsnu suradnju koju smo postigli posljednjih godina. Biti cemo Vam bliski s cvrstim osjecajem vjernoga prijatelja, postojanog i dalekovidnog. Zahvaljujuci Vam na toplom prijemu, želim Hrvatskoj i prijateljskom hrvatskom narodu svo blagostanje i napredak u okviru europske i medunarodne obitelji, u zajednickom stremljenju pravednijem i solidarnijem svijetu.

Priopćenja