Privremeni boravak
REGULIRANJE BORAVKA I RADA STRANACA U RH
Uvjeti za odobravanje privremenog i stalnog boravka strancima propisani su odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 130/2011, 74/2013, 69/2017) i pripadajućim podzakonskim aktima.
KATEGORIJE STRANACA
Prema odredbama Zakona o strancima moguće je strane državljane koji žele boraviti odnosno raditi u Hrvatskoj podijeliti u nekoliko kategorija. Dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za reguliranje boravka ovisi o navedenoj kategorizaciji. Slijedom navedenog, kategorije stranih državljana su sljedeće:
1. PRIJAVA KRATKOTRAJNOG BORAVKA (TURISTIČKI BORAVAK)
Kratkotrajni boravak je boravak stranog državljanina do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana na temelju vize ili bez vize.
2. DRŽAVLJANI DRŽAVA ČLANICA EGP-a I ČLANOVI NJIHOVIH OBITELJI
Stranci – državljani država članica EGP-a ili Švicarske Konfederacije i njihovi članovi obitelji, kao i članovi obitelji hrvatskih državljana koji su državljani država članica EGP
3. VISOKOKVALIFICIRANI DRŽAVLJANI TREĆIH ZEMALJA
4. DRŽAVLJANI TREĆIH ZEMALJA
Državljani trećih država su stranci koji nemaju državljanstvo države članice Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) ili Švicarske Konfederacije. Način reguliranja njihova boravka odnosno rada ovisi o tome imaju li odobren stalni boravak na području države članice EGP-a odnosno jesu li članovi obitelji državljana država članica EGP-a, Švicarske Konfederacije ili hrvatskih državljana ili se ne mogu podvesti pod niti jednu od navedenih kategorija.
1. PRIJAVA KRATKOTRAJNOG BORAVKA (TURISTIČKI BORAVAK)
Kratkotrajni boravak je boravak stranog državljanina do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana na temelju vize ili bez vize.
Kratkotrajni boravak u obvezi su prijaviti svi oni strani državljani koji odredbama Zakona o strancima nisu oslobođeni ove obveze.
Obveze prijave kratkotrajnog boravka oslobođeni su:
- državljani država članica Europskog gospodarskog prostora (EGP-a) ili Švicarske Konfederacije koji imaju pravo boraviti u Hrvatskoj do 3 mjeseca od dana ulaska u Hrvatsku, ako posjeduju valjanu putnu ispravu ili osobnu iskaznicu,
- strani državljani koji su članovi obitelji državljana država članica EGP-a ili Švicarske Konfederacije, članovi obitelji hrvatskih državljana koji su državljani država članica EGP-a i državljani treće zemlje koji imaju odobrenje stalnog boravka u drugoj državi članici EGP-a. Oni imaju pravo boraviti na području Hrvatske do 3 mjeseca od dana ulaska u Hrvatsku, ako imaju valjanu putnu ispravu. Osobe koje se mogu smatrati članovima obitelji propisane su odredbama Zakona o strancima.
Ako se smještaj državljanina treće zemlje ne može obaviti na gore opisani način tada je državljanin treće zemlje na kratkotrajnom boravku dužan sam prijaviti svoj smještaj u roku od 2 dana od ulaska u Hrvatsku odnosno od promjene smještaja.
Kratkotrajni boravak prijavljuje se policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji nadležnoj prema mjestu smještaja stranca, a može se izvršiti i elektroničkim putem.
Ukoliko će stranac biti smješten na plovilu prijava kratkotrajnog boravka stranog državljana podnosi se
- Policijskoj upravi nadležnoj za kontrolu prelaska državne granice u luci u kojoj se obavlja granična kontrola, ako stranac ulazi plovilom na kojem će biti smješten,
- Policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu ukrcaja stranca.
2. DRŽAVLJANI DRŽAVA ČLANICA EGP-a I ČLANOVI NJIHOVIH OBITELJI
Državljani država članica EGP-a, državljani Švicarske Konfederacije, članovi njihovih obitelji neovisno o svom državljanstvu kao i članovi obitelji hrvatskih državljana koji su državljani država članica EGP-a, a namjeravaju boraviti duže od 3 mjeseca u Republici Hrvatskoj, dužni su najkasnije u roku od 8 dana od isteka 3 mjeseca boravka prijaviti privremeni boravak nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka.
Državljaninu države članice EGP-a može se na njegov zahtjev izdati biometrijska boravišna iskaznica.
Rad državljana država članica EGP i članova njihovih obitelji,državljana Švicarske Konfederacije i članova njihovih obitelji kao i članova obitelji hrvatskih državljana koji su državljani država članica EGP-a
Državljanin države članice EGP-a i članovi njegove obitelji, državljani Švicarske Konfederacije i članovi njihovih obitelji kao i članovi obitelji hrvatskih državljana koji su državljani država članica EGP-a mogu u Republici Hrvatskoj raditi i pružati usluge bez dozvole za boravak i rad, odnosno bez potvrde o prijavi rada.
Međutim, temeljem odredbe članka 236. Zakona o strancima, Vlada Republike Hrvatske može propisati primjenu pravila o radu u odnosu na državljane država članica EU i članova njihovih obitelji koje su prema hrvatskim državljanima uvele nacionalne mjere ograničenja pristupu tržištu rada ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma. Takva ograničenja propisana su Uredbom o privremenoj primjeni pravila o radu država članica EU i članova njihovih obitelji.
Popis država članica EU koje su hrvatskim državljanima ograničile pristup svom tržištu rada dostupan je na internetskoj stranici Ministarstva rada i mirovinskog sustava (http://www.mrms.hr/).
Temeljem uzajamnosti na državljane tih država članica EU i članove njihovih obitelji primjenjuju se ograničenja u pristupu tržištu rada Republike Hrvatske pa ovi strani državljani svoj radno pravni status mogu regulirati na sljedeći način:
- Temeljem potvrde o prijavi rada (u određenim slučajevima za rad do 90, 60 ili 30 dana godišnje)
- Ako zasnivaju radni odnos u Republici Hrvatskoj, trebaju podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote.
Napominje se kako se na upućene radnike i državljane država članica EU koji se samozapošljavaju u vlastitim trgovačkim društvima ili obrtima ne primjenjuju mjere ograničenja, nego navedene kategorije osoba prijavljuju privremeni boravak u svrhu rada u nadležnim policijskim upravama/policijskim postajama.
3. DRŽAVLJANI TREĆIH ZEMALJA S ODOBRENIM STALNIM BORAVKOM U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI EGP-a I ČLANOVI NJIHOVIH OBITELJI
Stranci iz ove kategorije zahtjeve za privremeni boravak mogu podnijeti u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske u državi članici EGP-a u kojoj imaju odobren stalni boravak ili u policijskoj upravi/postaji u Republici Hrvatskoj.
Državljaninu treće države na stalnom boravku u drugoj državi članici EGP-a odobrit će se privremeni boravak ako ima:
- valjanu putnu ispravu,
- sredstva za vlastito uzdržavanje i za uzdržavanje članova obitelji,
- zdravstveno osiguranje i
- ako ispunjava ostale uvjete za odobrenje privremenog boravka s obzirom na svrhu namjeravanog boravka.
4. VISOKOKVALIFICIRANI DRŽAVLJANI TREĆIH DRŽAVA
Izdavanje dozvole boravka i rada - »EU plave karte«
Državljanin treće zemlje koji je visokokvalificirani radnik dužan je podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske, ili policijskoj upravi/postaji prema namjeravanom mjestu boravka.
Dozvola boravka i rada (»EU plava karta«) za državljanina treće zemlje koji je visokokvalificirani radnik istodobno je odobrenje za privremeni boravak i rad na području Republike Hrvatske.
Dozvola boravka i rada može se odobriti državljaninu treće zemlje koji uz ispunjavanje uvjeta iz članka 54. Zakona o strancima (valjana putna isprava, zdravstveno osiguranje, dokaz o sredstvima za uzdržavanje) priloži:
1. ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor za obavljanje visokokvalificiranih poslova za drugu osobu i pod njezinim vodstvom, u trajanju od najmanje godinu dana, koji je zaključen s trgovačkim društvom, podružnicom, predstavništvom, obrtom, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom, zadrugom, udrugom ili ustanovom, registriranim u Republici Hrvatskoj (u priloženom ugovoru o radu ili drugom odgovarajućem ugovoru mora biti naznačena i bruto godišnja plaća u iznosu koji ne smije biti manji od 1,5 prosječne bruto godišnje plaće prema službeno objavljenom podatku nadležnog tijela za statistiku),
2. dokaz o visokoškolskoj izobrazbi ili završenom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju ili integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju ili specijalističkom diplomskom stručnom studiju
Odobrenje za boravak i rad (»EU plava karta«) izdaje se državljaninu treće zemlje u obliku biometrijske dozvole boravka.
5. DRŽAVLJANI TREĆIH ZEMALJA
Privremeni boravak odobrava se strancu koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj u svrhu:
1. spajanja obitelji,
2. srednjoškolskog obrazovanja i studiranja,
3. znanstvenog istraživanja,
4. humanitarnog razloga,
5. životnog partnerstva
6. rada i
7. rada upućenog radnika ili u druge svrhe.
Stranac kojemu za ulazak u Hrvatsku nije potrebna viza zahtjev za odobrenje privremenog boravka može podnijeti u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu ili u policijskoj upravi/postaji prema mjestu namjeravanog boravka, sjedištu poslodavca ili mjestu rada.
Stranac kojem za ulazak u Hrvatsku treba viza, u pravilu, zahtjev za odobrenje privremenog boravka, odnosno zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, podnosi u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske. Iznimno, stranac svoj zahtjev može podnijeti i u policijskoj upravi/postaji prema mjestu namjeravanog boravka ako:
- dolazi radi studiranja na visokom učilištu u statusu redovitog studenta na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, je znanstveni istraživač koji dolazi temeljem ugovora o gostovanju,
- ·dolazi radi obavljanja poslova propisanih člankom 76. stavkom 1. točkama 12., 13., 14. i 15. ovoga Zakona. To su stranci koji rade na temelju programa mobilnosti mladih koje Hrvatska provodi u suradnji s drugim državama; znanstveni istraživači, stranci koji se zapošljavaju na znanstvena, znanstveno – nastavna ili druga istraživačka radna mjesta u znanstvenim pravnim osobama; profesori – izvorni govornici stranih jezika, lektori i drugi nastavnici koji izvode nastavu na hrvatskim visokim učilištima ili registriranim školama stranih jezika te stranci koji rade na temelju međunarodnog ugovora, osim ugovora iz članka 79. stavka 1. točke 2. istoga Zakona i članova njegove uže obitelji (nositelj poticajnih mjera sukladno propisu o poticanju ulaganja),
- je član uže obitelji državljana treće zemlje iz točke 1., 2. ili 3. ovoga stavka,
- je član uže obitelji hrvatskog državljanina,
- je životni ili neformalni životni partner hrvatskog državljanina.
- fotografiju u boji veličine 35x45 mm
- presliku valjane putne isprave
- dokaz o zdravstvenom osiguranju
- dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje i
- dokaz o opravdanosti privremenog boravka (npr. vjenčani list, potvrda o upisu u visokoškolsku ustanovu ili drugi dokaz ovisno o svrsi namjeravanog boravka).
Isprave koje se prilažu zahtjevu moraju biti u izvorniku ili ovjerenom presliku, a strane isprave i u ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik te ovjerene sukladno posebnim propisima.
Isprave ne smiju biti starije od šest mjeseci.
U roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o odobrenju privremenog boravka, stranac je dužan prijaviti svoje boravište policijskoj upravi/postaji. Ako stranac propusti prijaviti svoje boravište u navedenom roku, odobrenje za privremeni boravak / dozvola za boravak i rad prestaju.
Detaljnije obavijesti o mogućnostima reguliranja boravka i rada stranaca kao i sve propisane obrasce za izdavanje privremenog boravka odnosno dozvole za boravak i rad moguće je pronaći na internetskoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova https://www.mup.hr/.
Potvrde o boravku u inozemstvu
Danom pristupanja Europskoj Uniji, dana 1. srpnja 2013. godine, Republika Hrvatska postaje dio carinske unije, te se stoga kretanje roba između drugih zemalja članica i Republike Hrvatske smatra prometom unutar EU, što znači da se taj promet odvija bez primjene carinskih postupaka i mjera carinskog nadzora, odnosno da se više uopće neće provoditi nikakve carinske procedure nad domaćom robom koja se upućuje ili dolazi po bilo kojoj osnovi iz država članica. Ovo vrijedi i za robe koje domaće osobe unose u Republiku Hrvatsku kad se vraćaju/useljavaju iz ostalih 27 zemalja članica.
Diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske u zemljama članicama EU, od dana pristupanja, ne izdaju nikakve potvrde u svezi s preseljenjem hrvatskih državljana, jer se preseljenje predmeta više ne smatra uvozom (radi se o tzv. robi Zajednice) niti će postojati carinske formalnosti.
Pri doseljenju hrvatskih državljana iz trećih zemalja i nadalje se izdaju potvrde DM/KU RH kao i do sada.
Područje oslobođenja od plaćanja carine uređeno je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1186/2009 o uspostavi sustava oslobođenja od carine u Zajednici (Kodificirana inačica – Sl L 324, 11. 10. 2009. str. 23). Detaljnija pravila o uvjetima oslobođenja od carine, u skladu s odredbama Uredbe, propisana su Pravilnikom o ostvarivanju prava na oslobođenje od carine („Narodne novine“, br. 93/2013.), a u nadležnosti su Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave.
Sukladno članku 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1186/2009, od plaćanja carine oslobođena je osobna imovina koju uvoze fizičke osobe koje prenose svoje uobičajeno prebivalište iz treće zemlje na carinsko područje Zajednice.
Sukladno članku 11. stavak 2. točka 1. Pravilnika, podnositelj zahtjeva za oslobođenje dužan je carinskom uredu, uz zahtjev za priznavanje prava na oslobođenje od carine, podnijeti i potvrdu diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u trećoj zemlji kojom se potvrđuje razdoblje neprekidnog boravka u odnosnoj trećoj zemlji ili drugu odgovarajuću ispravu (isprava izdana od strane Zavoda za zapošljavanje ili domaćeg ili stranog poslodavca, o upućivanju na rad u treću zemlju; prijave i odjave boravišta u trećoj zemlji; potvrda mirovinskog ili drugog osiguranja o uplatama osiguranja; potvrde poreznih tijela o obračunu poreznih davanja; potvrda hrvatskoga ili inozemnog poslodavca o razdoblju zaposlenja u trećoj zemlji; ugovor o zaposlenju u trećoj zemlji, i sl.).
Potvrda DM/KU Republike Hrvatske izdaje se isključivo hrvatskim državljanima koji imaju prebivalište na području Republike Hrvatske, a vraćaju se u Republiku Hrvatsku nakon privremenog boravka u trećoj zemlji ili koji prenose svoje prebivalište ili boravište iz treće zemlje u Republiku Hrvatsku.
Sukladno članku 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1186/2009, oslobođenje se može odobriti osobama čije je uobičajeno prebivalište bilo izvan carinskog područja Zajednice u kontinuiranom razdoblju od najmanje 12 mjeseci te iznimno, sukladno članku 10. st. 1. Pravilnika o ostvarivanju prava na oslobođenje od carine (NN 93/2013), i osobi čije je prebivalište ili boravište bilo izvan carinskoga područja Europske unije u kontinuiranom razdoblju kraćem od 12 mjeseci, pod uvjetom da je namjera te osobe očigledno bila da boravi izvan carinskoga područja Europske unije tijekom kontinuiranoga razdoblja od najmanje 12 mjeseci što se dokazuje dostavom odgovarajućih isprava nadležnom carinskom uredu.