Bilateralni odnosi
Nakon što je Država Izrael priznala Republiku Hrvatsku 16. travnja 1992.g, diplomatski odnosi su uspostavljeni 4. rujna 1997.g. Tijekom proteklih desetljeća, obje države su postupno gradile međusobne odnose i jačale okvir bilateralne suradnje, sa značajnim iskorakom u posljednjih nekoliko godina. Pored rekordnog broja bilateralnih sporazuma i ostalih međunarodnih akata, potpisan je i Memorandum o suglasnosti (MOU) o strateškom partnerstvu između MVEP RH i MVP DI, u prosincu 2020.g; MOU o razvojnoj suradnji u trećim državama, u svibnju 2023; MOU o suradnji u području zdravstva i medicine, u rujnu 2022; kao i Program obrazovne, znanstvene, kulturne i suradnje u području mladih i sporta za godine 2021.- 2024. U lipnju 2021.g organizirana je i prva sjednica Zajedničkog gospodarskog odbora kako bi se utvrdila konkretna područja od strateškog interesa za buduće odnose. Prigodom 26. obljetnice diplomatskih odnosa, bilateralni odnosi su najsnažniji ikad što pokazuje i intenzitet posjeta na najvišim razinama. Nakon dva uzastopna posjeta mvep-a RH Državi Izrael, organiziran je i službeni posjet mvp Izraela Republici Hrvatskoj, koncem svibnja (nakon 12 godina), posjet Skupine Izraelsko-hrvatskog prijateljstva iz Knesseta u lipnju te brojni resorni posjeti.
U odnosima Hrvatske i Izraela, posebno značajnu ulogu ima potpuna opredijeljenost RH prema borbi protiv svih oblika netolerancije, pri čemu je borba protiv antisemitizma na vrhu hrvatskih prioriteta. Hrvatska je u studenom 2005.g. postala stalna članica Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA) te su od 2019.g. “Preporuke za podučavanje i učenje o Holokaustu” dostupne na službenim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), kao i IHRA-ni materijali “Smjernice za podučavanje o Holokaustu”. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora je u siječnju 2020. g. donio zaključak kojim se državne institucije i organizacije civilnog društva potiču na promicanje radne definicije antisemitizma koju je donijela IHRA. U 2023.g. Hrvatska je uz snažnu potporu Izraela postala predsjedavajuća država IHRA-e. Vlada je uoči preuzimanja predsjedanja u siječnju 2023.g usvojila radne definicije antisemitizma, poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu te antiromskog rasizma i diskriminacije te zadužila tijela državne uprave da u svom radu koriste ove definicije radi unaprjeđivanja obrazovanja, istraživanja i informiranja o Holokaustu te sustavnog poticanja sjećanja na genocid nad Romima i na Holokaust.
U kontekstu suradnje u području poučavanja o Holokaustu važno je istaknuti suradnju hrvatskih institucija s Yad Vashemom-svjetskim centrom za sjećanje na Holokaust, u okviru koje se svake godine dodjeljuje 25 stipendija za usavršavanje učitelja, nastavnika i profesora, što je praksa od 2005.g. Isto je 2013.g. rezultiralo potpisivanjem prvog MOU-a o suradnji u području poučavanja o Holokaustu. Treći Memorandum između Yad Vashema, MZO i Agencije za odgoj i obrazovanje potpisan je 2019.g. za razdoblje od 5 godina. Edukacije u Yad Vashemu polazilo je više od 400 hrvatskih nastavnika, a više od 700 nastavnika je bilo uključeno u edukacije u Hrvatskoj koje, u suradnji s Yad Vashemom, provodi Agencija za odgoj i obrazovanje.
Hrvatska i Izrael dijele mnogo zajedničkih interesa u području političke, sigurnosne, obrambene, gospodarske, turističke, znanstvene, kulturne i svekolike suradnje te redovno razmjenjuju stajališta o najvažnijim regionalnim i globalnim pitanjima, kao i međusobne podrške gdje god je to moguće. Posebno važnu poveznicu u tim odnosima predstavljaju hrvatski građani koji žive u Izraelu i židovska zajednica u Hrvatskoj, koji dodatno približavaju naša dva društva.
Republika Hrvatska je predana nastavku jačanja dugotrajnog i održivog partnerstva s Državom Izrael bilateralno, kao i kroz relevantne regionalne i multilateralne forume.
U odnosima Hrvatske i Izraela, posebno značajnu ulogu ima potpuna opredijeljenost RH prema borbi protiv svih oblika netolerancije, pri čemu je borba protiv antisemitizma na vrhu hrvatskih prioriteta. Hrvatska je u studenom 2005.g. postala stalna članica Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA) te su od 2019.g. “Preporuke za podučavanje i učenje o Holokaustu” dostupne na službenim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), kao i IHRA-ni materijali “Smjernice za podučavanje o Holokaustu”. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora je u siječnju 2020. g. donio zaključak kojim se državne institucije i organizacije civilnog društva potiču na promicanje radne definicije antisemitizma koju je donijela IHRA. U 2023.g. Hrvatska je uz snažnu potporu Izraela postala predsjedavajuća država IHRA-e. Vlada je uoči preuzimanja predsjedanja u siječnju 2023.g usvojila radne definicije antisemitizma, poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu te antiromskog rasizma i diskriminacije te zadužila tijela državne uprave da u svom radu koriste ove definicije radi unaprjeđivanja obrazovanja, istraživanja i informiranja o Holokaustu te sustavnog poticanja sjećanja na genocid nad Romima i na Holokaust.
U kontekstu suradnje u području poučavanja o Holokaustu važno je istaknuti suradnju hrvatskih institucija s Yad Vashemom-svjetskim centrom za sjećanje na Holokaust, u okviru koje se svake godine dodjeljuje 25 stipendija za usavršavanje učitelja, nastavnika i profesora, što je praksa od 2005.g. Isto je 2013.g. rezultiralo potpisivanjem prvog MOU-a o suradnji u području poučavanja o Holokaustu. Treći Memorandum između Yad Vashema, MZO i Agencije za odgoj i obrazovanje potpisan je 2019.g. za razdoblje od 5 godina. Edukacije u Yad Vashemu polazilo je više od 400 hrvatskih nastavnika, a više od 700 nastavnika je bilo uključeno u edukacije u Hrvatskoj koje, u suradnji s Yad Vashemom, provodi Agencija za odgoj i obrazovanje.
Hrvatska i Izrael dijele mnogo zajedničkih interesa u području političke, sigurnosne, obrambene, gospodarske, turističke, znanstvene, kulturne i svekolike suradnje te redovno razmjenjuju stajališta o najvažnijim regionalnim i globalnim pitanjima, kao i međusobne podrške gdje god je to moguće. Posebno važnu poveznicu u tim odnosima predstavljaju hrvatski građani koji žive u Izraelu i židovska zajednica u Hrvatskoj, koji dodatno približavaju naša dva društva.
Republika Hrvatska je predana nastavku jačanja dugotrajnog i održivog partnerstva s Državom Izrael bilateralno, kao i kroz relevantne regionalne i multilateralne forume.