Hrvatsko predsjedanje IHRA-om

Zagreb, 01.ožujka 2023.

Republika Hrvatska je preuzela jednogodišnje predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA)

Republika Hrvatska je 01.ožujka 2023. godine preuzela predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA). Na plenarnom zasjedanju IHRA –a, u prosincu 2020., jednoglasno je prihvaćena nominacija Republike Hrvatske za jednogodišnje predsjedanje IHRA-om u 2023. godini. Hrvatsko predsjedanje potvrda je i prepoznavanje predanosti Hrvatske načelima i ciljevima IHRA-e. Predsjedanje otvara mogućnost jačanja angažmana i daljnje afirmacije Republike Hrvatske na međunarodnoj razini kao relevantnog vanjskopolitičkog čimbenika u borbi protiv antisemitizma te negiranja i iskrivljavanja Holokausta.
 
O IHRA-i
 
Međunarodni savez za sjećanje na Holokaust (International Holocaust remembrance Alliance – IHRA) međuvladino je tijelo uspostavljeno s ciljem jačanja i promicanja obrazovanja, sjećanja i istraživanja o Holokaustu, osnovano 1998. Njegov osnovni dokument je „Stockholmska deklaracija“, usvojena 2000., s temeljnim principima organizacije. Svaka država koja pristupa IHRA-i obvezuje se na provedbu zajedničkih načela Stockholmske deklaracije. IHRA trenutno ima 35 država članica (25 država članica EU, osim CY i MT + Argentina, Australija, Kanada, Izrael, Srbija, UK, SAD, Norveška, Švicarska i Sjeverna Makedonija) i 10 država promatrača (Albanija, BIH, Brazil, Cipar, El Salvador, Moldova, Monako, Novi Zeland, Turska, Urugvaj). Republika Hrvatska je članica od 2005. godine.
 
Ciljevi, djelokrug i organizacijska struktura: IHRA mobilizira i koordinira političko i društveno vodstvo na pružanje podrške obrazovanju, sjećanju te istraživanju Holokausta. Svaka država članica s tim ciljem određuje svoje nacionalno izaslanstvo pri IHRA-i koje čine predstavnici vlada te nacionalni stručnjaci. Rad se odvija kroz radne skupine (akademska, memorijalna i muzejska te obrazovna) te odbore (za pitanja antisemitizma i poricanja Holokausta; za Holokaust, genocid i zločine protiv čovječnosti; te za genocid nad Romima - Samudaripen). Dva puta godišnje se odvijaju plenarna zasjedanja, u organizaciji države predsjedateljice. Stalni ured IHRA-e, sa sjedištem u Berlinu, ima zadaću osigurati kontinuitet između godišnjih rotacija predsjedavajućih uz istovremeno obavljanje tekućih aktivnosti IHRA-e. Na čelu Ureda je izvršna tajnica dr. Kathrin Mayer (od 2008.).
IHRA- A world that remembers the Holocaust | IHRA (holocaustremembrance.com)

 

 

„Danas Hrvatska započinje svoje predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA), koji ujedinjuje vlade i stručnjake diljem svijeta u promicanju i unapređenju obrazovanja, istraživanja i sjećanja na Holokaust“.
To je velik privilegij, ali ujedno i velika odgovornost.
Budući da je naša generacija posljednja koja je imala priliku upoznati preživjele i svjedoke Holokausta, sjećanje na Holokaust važnije je nego ikad prije.
Kako nas napuštaju posljednji svjedoci Holokausta, cijeli svijet mora odlučiti kako će budućnost globalnog sjećanja na Holokaust izgledati bez njih.
Moramo se pobrinuti da Holokaust ne bude prepušten samo knjigama, filmovima, arhivima i muzejima, nego da očuvamo živo sjećanje na najmračnije razdoblje povijesti u svrhu sprečavanja genocida i masovnih zločina.
Dugujemo to našoj djeci i budućim naraštajima jer nam povijest mora pomoći u osvjetljivanju budućnosti te izgradnji tolerantnijeg svijeta u kojem će se naše razlike više poštovati i koji će, ukratko, biti humaniji.  
 Stoga će u središtu hrvatskog predsjedanja IHRA-om biti inicijativa Future of Remembrance.
Cilj je ove Inicijative da IHRA-i osigura veću vidljivost te istodobno očuva suvremeno sjećanje razvijanjem digitalnih tehnoloških rješenja, promicanjem tolerancije, provođenjem definicija IHRA-e i borbom protiv govora mržnje u sportu.
Ovo će sjećanje na Holokaust, suzbijanje antisemitizma i antiromsku diskriminaciju učiniti dostupnijima i relevantnijima za sve generacije, unatoč njihovoj dobi i lokaciji.
Sve ove teme razmotrit ćemo na Konferenciji Future of Remembrance, koja će se održati u Osijeku u drugoj polovici rujna.
U okviru hrvatskog predsjedanja bit će organizirana i međunarodna konferencija o genocidu nad Romima.
Holokaust je najdokumentiraniji genocid na svijetu.
Kolektivna istina osoba koje su preživjele Holokaust dosad je bila najopipljiviji dokaz za suprotstavljanje poricanju i iskrivljavanju Holokausta. Sada je naša odgovornost da nastavimo ulagati iste napore dok svjedočimo porastu ekstremnih oblika antisemitizma, na globalnoj razini i na internetu, što je samo po sebi poricanje.
Stoga bi suzbijanje antisemitizma trebala biti svačija dužnost.
Prošlog petka, 24. veljače, na prvu godišnjicu brutalne agresije na Ukrajinu, države članice IHRA-e ponovno su pokazale da je podupiranje Ukrajine zajednička obveza
Namjerno rusko izazivanje rata započelo je lažnom tezom o „denacifikaciji“ demokratske Ukrajine.
Takvi nečuveni primjeri iskrivljavanja među najvećim su suvremenim prijetnjama nasljeđu Holokausta
Danas se sprečavanje iskrivljavanja Holokausta dakako odnosi na to kako štitimo činjenice, ali također i na način na koji štitimo budućnost.
Stoga je prvi prioritet hrvatskog predsjedanja obilježavanje desete godišnjice Radne definicije IHRA-e o poricanju i iskrivljavanju istine o Holokaustu.
Na plenarnom zasjedanju u Zagrebu predstavit ćemo izjavu na razini IHRA-e o uspjesima ove definicije
IHRA, kao organizacija u punoj ekspanziji, mora osigurati sredstva za održavanje djelotvornog i učinkovitog upravljanja svojim različitim skupinama, istodobno osiguravajući usklađenost sa svojom strategijom i misijom.
Stoga je strukturna reforma IHRA-e drugi prioritet hrvatskog predsjedanja.
Prve konkretne prijedloge strukturne reforme predstavit ćemo na plenarnom zasjedanju u Dubrovniku.
Zaključno, na prvi dan hrvatskog predsjedanja IHRA-om, želio bih čestitati svom kolegi Ulfu Kristerssonu na uspješnom švedskom predsjedanju.
Drago mi je što mogu najaviti da će supredsjedateljice hrvatskog predsjedanja IHRA-om biti veleposlanica Terezija Gras i moja posebna savjetnica Sara Lustig.
Hrvatskim predsjedanjem pokazat će se da se sjećanje na Holokaust ne tiče samo prošlosti.
Tiče se sadašnjosti, ali što je najvažnije, tiče se budućnosti.

Sara Lustig, posebna savjetnica predsjednika Vlade Republike Hrvatske za pitanja Holokausta i borbu protiv antisemitizma i supredsjedateljica IHRA-e, predstavila je prvi prioritet hrvatskog predsjedanja: „Naš prvi prioritet bit će obilježavanje desete obljetnice Radne definicije IHRA-e o poricanju i iskrivljavanju istine o Holokaustu. Ova definicija, koju je Savez usvojio tijekom plenarnog sastanka u Torontu, jedan je od najboljih instrumenta IHRA-e i ključna je za strategiju IHRA-e za razdoblje od 2018. do 2024. godine. Nadamo se da ćemo na plenarnom sastanku u Zagrebu predstaviti Izjavu za cijelu IHRA-u o uspjesima ovih definicija, čime se nastavlja jedan od prioriteta njemačkog predsjedanja IHRA-om. Preporuke za prepoznavanje i suzbijanje iskrivljavanja Holokausta živi su dokument i moramo odlučiti kako nadzirati i provoditi suzbijanje iskrivljavanja, kako u društvu tako i u digitalnom prostoru. Ovo je osobito važno u svjetlu porasta dezinformacija i ekstremnog antisemitizma, koji se svodi na poricanje Holokausta.”

Veleposlanica Terezija Gras, državna tajnica za europske poslove, međunarodne odnose i fondove Europske unije u Ministarstvu unutarnjih poslova RH i supredsjedateljica IHRA-e, zahvalila je odlazećem predsjedatelju švedskog predsjedništva i predstavila drugi prioritet hrvatskog predsjedanja IHRA-om: „Uspjeh švedskog predsjedništva kojim je osiguran novi financijski model ojačalo  je IHRA-u i otvoreno je novo poglavlje. Predsjedanje Republike Hrvatske će preuzeti preostalu preporuku unutarnjeg jačanja Saveza. Godine 2016., neovisno izvješće o evaluaciji postignuća IHRA-e pružilo je deset preporuka, koje su sve podržane i usvojene na plenarnoj sjednici u Iasiju 2016. Od deset usvojenih preporuka, posljednju koju treba usvojiti je strukturna reforma. Međutim, strukturnu reformu ne treba  poistovjetiti s reformom upravljanja.” Veleposlanica Gras razumije da se radi o ambicioznom cilju, ali vjeruje da će sve države članice IHRA-e imati koristi te da bi do plenarne sjednice u Dubrovniku trebali imati prve konkretne rezultate, jer je to u najboljem interesu za IHRA-u”.
 
Vlada Republike Hrvatske usvojila je i pravno neobvezujuću Radnu definiciju antisemitizma te definiciju poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu, kao i definiciju antiromskog rasizma i diskriminacije IHRA-e. Sve tri definicije Hrvatska je podržala prilikom njihovog donošenja, a definicije su na nacionalnoj razini usvojile ili odobrile brojne zemlje članice IHRA-e. Smisao ovih zaključaka je  da se zadužuju sva tijela državne uprave da u svom radu koriste ove definicije u cilju unapređenja obrazovanja, istraživanja i informiranja o Holokaustu te sustavnog poticanja sjećanja na genocid nad Romima i Holokaust.

Poveznice na Radne definicije:
https://www.holocaustremembrance.com/resources/ihra-working-definitions-and-charters