Nagrada „Alois Mock Europapreis“ za 2017. godinu urucena je hrvatskom književniku Miri Gavranu na svecanoj dodijeli u austrijskom Saveznom ministarstvu za Europu, integraciju i vanjske poslove u srijedu, 20. prosinca 2017. godine. Iste je veceri bivšoj austrijskoj ministrici vanjskih poslova Beniti Ferrero-Waldner urucena nagrada zaklade Alois Mock za 2016. godinu, te posebna nagrada za znanost hrvatskom germanistu dr. Tomislavu Zelicu.
Svecana dodjela nagrada posljednja je manifestacija u sklopu Godine kulture Hrvatska-Austrija 2017., a cinjenicom da su dvjema nagradama zaklade „Alois Mock“ ovjencani jedan od naših najuspješnijih pisaca kao i mladi hrvatski znanstvenik još su jednom potvrdene bliske veze dviju zemalja. Svecanom dodjelom nagrada u dvorani Alois Mock na najbolji je moguci nacin okrunjena Godina kulture Hrvatska-Austrija 2017., najveci bilateralni kulturni projekt dviju zemalja od uspostave diplomatskih odnosa prije 25 godina.
Bilateralni projekt "Godina kulture Austrija - Hrvatska 2017" bio je vrlo uspješan i pokazao je povezanost dviju zemalja, posebice u kulturi i novi je temelj za još uspješniju suradnju u buducnosti, istaknuto je na završnoj konferenciji za novinare održanoj u Becu.
"Godina kulture bila je vrlo uspješna i pokazala je koliko su bliske veze i povezanost dviju prijateljskih država", kazala je voditeljica kulturno-politicke sekcije u austrijskom Ministarstvu za Europu, integraciju i vanjske poslove Teresa Indjein na konferenciji za novinare u Veleposlanstvu RH u Becu, poželjevši pritom da "uspješna godina bude novi pocetak za još uspješniju suradnju u buducnosti".
"Taj bilatrelni projekt dodatno nas je zbližio", kazala je veleposlanica Vesna Cvjetkovic naglasivši da je jako znacajno to što je u Becu ostvareno vrhunsko predstavljanje hrvatske kulture. "Kroz ovaj projekt razvili smo nove oblike suradnje, pozitivni ucinci su jako dobra osnova za zajednicke projekte u daljnjoj suradnji", dodala je.
U sklopu projekta održanog pod naslovom "Zajedno u kulturi" ostvareno je više od 100 kulturnih priredbi samo u Austriji. Obje zemlje predstavile su se u partnerskoj zemlji na razlicitim podrucjima umjetnickog stvaralaštva. Mnoštvo dobro posjecenih i uspješnih kulturnih priredbi - izložbi, koncerata, predavanja, književnih veceri, simpozija, gostovanja kazališta i umjetnika te sudjelovanja hrvatskih umjetnika i autora na vec etabliranim beckim kulturnim priredbama i festivalima, dodatno su povezale Hrvate i Austrijance. Poseban naglasak u programu bio je na ulozi ženskog stvaralaštva.
Vrhunac zajednickog bilateralnog projekta bila je izložba "Izazov moderne Zagreb-Bec oko 1900." koja je najprije održana u Klovicevim dvorima u Zagrebu, a zatim s malim izmjenama preseljena u galeriju dvorca Belvederea u Becu i koja je ocijenjena krunom godine.
"Izložbu je do danas posjetilo više od 29 tisuca posjetitelja koji su bili oduševljeni", rekla je u ime muzeja Belvedere Ana Petrovic, koja je sudjelovala i u pripremi izložbe, te dodala da je izložba pobudila veliko zanimanje austrijskih medija i publike, koji su se nakon razgledavanja izložbe zanimali i za posjet Zagrebu i Hrvatskoj.
Na veliko zanimanje medija i publike naišla je i izložba "Hommange a Nasta Rojc", posvecena hrvatskoj slikarici prve polovice 20. stoljeca u palaci Porcia, a zapažene su bile i izložbe suvremenog slikara Zlatka Kesera i akademkinje Nives Kavuric-Kurtovic iz privatne zbirke "Ars Croatiae" austrijskog kolekcionara i promicatelja hrvatske umjetnosti Alfreda Brogyanyia.
U reprezentativnom prostoru beckoga Muzeja povijesti umjetnosti (KHM), na simpoziju "Rimska Hrvatska" u organizaciji Austrijskog arheološkog instituta, desetak hrvatskih arheologa predstavilo je bogatu rimsku arheološku ostavštinu na tlu Hrvatske. Po rijecima ravnateljice Austrijskog arheološkog instituta Sabine Landstaetter, bio je to važan skup na kojem su se austrijski arheolozi informirali i upoznali s bogatom arheološkom tradicijom u Hrvatskoj poput Salone, jednoga od najvažnijih urbanih središta antickog doba na Jadranu, a dobili su uvid u i bogatstvo eksponata Muzeja antickog stakla u Zadru.
Vrhunac kazališnih gostovanja u sklopu Godine kulture, istaknuto je, bio je nastup zagrebackog Hrvatskog narodnog kazališta s predstavom "Tri zime" Tene štivicic u beckom Volkstheatru, a jedan od najreprezentativnijih glazbenih dogadaja koncert Zagrebacke filharmonije u beckom Konzerthausu.
Tijekom godine organizirano je i dvadesetak književnih veceri te je uz ostalo predstavljen i projekt Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture te otkrivene dvije spomen ploce: hrvatskom eruditu Pavlu Ritteru Vittezovicu (1653.-1713.) i skladatelju Ivanu pl. Zajcu (1832.-1914.).
Organizatori zajednickog bilateralnog austrijsko-hrvatskog projekta jako su zadovoljni njegovom provedbom. Bila je to prigoda, kako je rekao zastupnik u austrijskom parlamentu i predsjednik Austrijsko-hrvatskog društva u Becu Nikolaus Berlakovich, "kroz kulturu jacati veze i suradnju na politickom i gospodarskom planu".
Voditeljica Austrijskog kulturnog instituta u Zagrebu Susanne Ranetzky pohvalila je uspješan zajednicki projekt. "U ovoj godini uz druge kulturne manifestacije, bili smo partneri gotovo svim velikim festivalima u Hrvatskoj", rekla je Ranetzky na završnoj konferenciji u Becu kojoj su nazocili organizatori, sponzori i novinari.
Godina kulture organizirana je na inicijativu Saveznog ministarstva za Europu, integraciju i vanjske poslove u suradnji s hrvatskim Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom kulture, Veleposlanstvom RH u Austriji i Austrijskim kulturnim forumom u Zagrebu.
Izvor teksta: Hina
Priopćenja
