Nakon što je cetiri mjeseca bila postavljena u prostorijama Veleposlanstva RH u Becu, izložba „Otto Wagner i hrvatska arhitektura“ otvorena je 15.2.2019. u Muzeju treceg beckog kotara (Bezirksmuseum Landstraße). Kotarski muzej je odabran kao sljedeca destinacija za izložbu jer je tematski vezan uz Veleposlanstvo, a ima i veliku posjecenost – trenutno je u muzeju postavljeno nekoliko izložbi o važnim osobama i gradevinama koje se nalaze u trecem beckom kotaru, u kojem se nalazi i zgrada Veleposlanstva koju je projektirao Otto Wagner. Izložba ce u muzeju biti postavljena do 11.9.2019., nakon cega prema planu seli u Zagreb.
Na otvorenju se brojnim uzvanicima obratio ravnatelj muzeja Herbert Rasinger, koji je istaknuo da je vodstvu muzeja velika cast što je upravo njihov muzej ima priliku biti domacin izložbe koju je u cetiri mjeseca u Veleposlanstvu vidjelo oko tisucu posjetitelja. Kako je u prostorijama Veleposlanstva izložba ipak bila zatvorenoga tipa, Kotarski muzej ce pružiti priliku široj beckoj javnosti da posjeti izložbu. Ravnatelj muzeja Rasinger je istaknuo da je jedna od poveznica današnje zgrade Veleposlanstva i Kotarskog muzeja nekadašnja palaca koja se do kraja 19. st. nalazila na terenu koji je oko 1890. kupio Otto Wagner kako bi izgradio novi stambeni blok, a koja je predstavljena na izložbi „Nestale palace treceg kotara“, takoder postavljenoj u kotarskom muzeju. Ulogu Otta Wagnera i njegovu poveznicu s hrvatskom arhitekturom je predstavio autor izložbe dr.sc. Dragan Damjanovic s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je ovom prigodom došao u Bec. Iako je Wagner za podrucje Hrvatske izradio samo jedan projekt – prijedlog za izgradnju župne crkve u Osijeku, koji natjecajna komisija zbog svoje modernosti nije odabrala, njegov utjecaj na Hrvatsku je iznimno velik, posebno kroz opuse dvojice najpoznatijih ucenika, Vjekoslava Bastla i Viktora Kovacica. Wagner je svoj utjecaj u Hrvatskoj ostvario i putem austrijskih ucenika koji su projektirali za Hrvatsku, prvenstveno na obali. Medu njima posebno mjesto zauzimaju neostvareni projekti Wagnerovih ucenika Alfreda Fenzla i Franza Kayma, koji su zamislili projekte povezivanja otoka Lokruma i Dubrovnika, i to visecim mostom i žicarom.
Izložba se sastoji od petnaest dvojezicnih hrvatsko-njemackih panela na kojima je predstavljen Wagnerov utjecaj na hrvatsku arhitekturu. Izložba je rezultat suradnje Veleposlanstva RH u Becu i Moderne Galerije iz Zagreba, a financirana je uz pomoc niza hrvatskih i austrijskih institucija, medu kojima posebno mjesto zauzimaju Ministarstvo kulture RH, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH, Grad Zagreb i Grad Bec, Turisticka zajednica grada Zagreba i dr.
Priopćenja
