govor vlp Jašica

Govor veleposlanika prof. dr. Jašica na tribini "Hrvatska na putu u EU", održanoj u Predstavništvu Europske komisije u Republici Austriji

Poštovani domacine, gospodine Fähndrich! Poštovana gospodo državna tajnice Pejcinovic-Buric! Poštovani gospodine dr. Eigner! Ekscelencije! Poštovane dame i gospodo! Velika mi je cast i veselje biti danas u Predstavništvu Europske Komisije u Austriji, te reci nekoliko rijeci o publikaciji "Austrija- Hrvatska, prijatelji u ujedinjenoj Europi". Kao veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji uvijek sam se iznova veselio prezentacijama slicnih studija "Instituta za Podunavlje i Srednju Europu". Ovaj je Institut postao neizostavna institucija kada se radi o istraživanjima politickih i gospodarskih veza u zemljama Jugoistocne Europe. Takva istraživanja su dobila na znacenju pogotovo nakon velikih politickih obrata u Srednjoj i Istocnoj Europi. Publikacija koju cemo danas predstaviti, moje dame i gospodo, rezultat je rada ovog Instituta. Želim se zahvaliti dr. Buseku, direktoru Instituta, te njegovim suradnicima, pogotovo gospodinu dr. Magenschabu i gospodi dr. Milford, za trud koji su uložili u pripremi ove publikacije. Imajuci u vidu politicke, gospodarske, znanstvene i ostale segmente razvoja Republike Hrvatske i njene povezanosti sa Austrijom, siguran sam da ce ova publikacija pridonijeti ne samo boljem razumijevanju položaja Republike Hrvatske u današnjoj Europi, nego i produbljivanju veza sa Republikom Austrijom. U pojedinim prilozima iz ove publikacije, moje dame i gospodo, dosadašnja je suradnja naših dviju zemalja ocijenjena izricitim pohvalama. Veseli me kada Ministar Barteinstein u svom prilogu iznosi: "Hrvatsko se gospodarstvo nalazi na uzlaznoj putanji…Važan pokretac ovog razvoja je postupno približavanje Hrvatske Europskoj Uniji. 'Hrvatski put' primjerno pokazuje kakav je napredak moguc kada se dosljedno provode demokratske reforme i reforme tržišnog gospodarstva". Dame i gospodo, nadam se da cemo proces pridruživanja Europskoj uniji i dalje moci smatrati glavnim pokretacem razvoja, te se i dalje truditi da uklonimo sve prepreke na tome putu. Pritom nam kao jamstvo mogu poslužiti pozitivni makroekonomski pokazatelji. Stvarni gospodarski rast u Hrvatskoj ukazuje na visoke stope rasta u proteklih deset godina – iznimke su bile recesija 1999. i usporenje rasta 2002. i 2003. godine. Prosjecni rast od 4,3%, koji je Hrvatska postigla u posljednjem desetljecu, jedan je od najviših medu zemljama Srednje i Istocne Europe i nalazi se odmah iza Slovacke. Nezaposlenost je bila jedan od najvecih poteškoca u nekoliko proteklih godina, i predstavljala je ocitu prepreku gospodarskom razvoju. Mjereci ILO-Metodom nezaposlenost je 2002. godine s 17% dosegnula vrhunac i od tada pokazuje vidljiv pad, što možemo zahvaliti provedenim reformama i programu Vlade. Trenutacna stopa nezaposlenosti iznosi 13,8%. Fiskalna konsolidacija predstavlja jedan od prioriteta gospodarske politike. Nakon što je deficit 2003. godine dostigao vrijednost od 6,3%, naglašena fiskalna prilagodba u roku od samo jedne godine dovela je do njegovog smanjenja na 4,9% BDP-a. Za ovu godinu ocekivanja su 4,2% BDP-a. Robna razmjena Republike Hrvatske najvecim je dijelom usmjerena prema Europskoj uniji, cime pokazuje visoki stupanj tržišne integracije. Gotovo dvije trecine izvoza i 70% uvoza su ostvarene kroz trgovinu s 25 clanica Europske unije. Inozemni dug je 2004. godine dostigao vrijednost od više od 80% BDP-a. Jaki porast inozemnog duga 2002. i 2003. godine zaustavljen je zajednickim mjerama fiskalne i monetarne politike. Unatoc tome, udio inozemnog duga je relativno visok u usporedbi s ostalim zemljama Srednje i Istocne Europe. Austrijski ulagaci su se uspjeli ukorijeniti u gotovo svim gospodarskim sektorima. Njihova prisutnost je posebno izražena u sektorima financiranja, banaka i osiguranja. Nova inozemna ulaganja u Hrvatskoj su u prvih devet mjeseci 2005. iznosila sveukupno 1,24 milijardi eura – od toga dobra cetvrtina (25,6%) iz Austrije. S investicijskim volumenom od 2,9 milijardi eura i udjelu od 24,4% u sveukupnim ulaganjima, Austrija kao najveci inozemni ulagac u Hrvatskoj i dalje neosporno zauzima 1. mjesto prije Madarske, Njemacke i Italije. Ulaganja u sektoru financiranja su dovela do toga, da Hrvatska u svjetskim okvirima predstavlja jednu visoko globaliziranu zemlju (nalazimo se na 22. mjestu). Istodobno, kada se Hrvatsku promatra u kontekstu konkurentnosti, situacija je malo lošija (tek 57. mjesto). Ocito moramo uložiti napore da smanjimo raskorak izmedu indeksa globalizacije i indeksa konkurentnosti. Povecanje ucinkovitosti našeg gospodarstva naporan je i dugacak proces koji se može poistovijetiti s povecanjem atraktivnosti položaja Republike Hrvatske. Želio bih naglasiti da smo prošle godine uspjeli postici znacajan napredak: povecali smo eficijenciju za petnaest bodova. Ne zaboravimo, dame i gospodo, da se Hrvatska na putu prema Europskoj uniji u proteklih petnaestak godina, uz iste poteškoce transformacije gospodarstva i društva kroz koje su morale proci i ostale srednjoeuropske zemlje, morala nositi i s dodatnim ogranicenjem- uklanjanjem štete izazvane agresijom na raznim podrucjima proizvodnje dobara i infrastrukture. Uklanjanje te štete rezultiralo je povecanjem troškova za povratak izbjeglica i prognanika. U posljednje tri godine u te svrhe potrošeno je oko 3 milijarde eura. Zbog toga nam se smanjuje mogucnost ulaganja u sektor proizvodnje i smanjenja nezaposlenosti, koja trenutacno iznosi oko 13%. Naravno da se takva situacija ogleda u povecanju unutarnjeg i vanjskog duga države. To je dakle, dame i gospodo, differentia specifika našeg puta prema Europskoj uniji. Polazeci od toga, morali bismo se - po mome mišljenju – usredotociti na dugorocni proces strukturnih promjena, i u tome kontekstu: 1. Potruditi se oko više Greenfield Investmenta i oko ucinkovitijeg korištenja vec postojecih resursa u drvnoj i metalnoj preradivackoj industriji. Istodobno se moramo više posvetiti komplementarnosti turizma i ocuvanju okoliša, buduci da o njima ovisi položaj Hrvatske kao turisticke destinacije. To pruža austrijskim tvrtkama dobru mogucnost da iskoriste svoj know-how na podrucju zaštite okoliša. 2. Internacionalizirati hrvatsko gospodarstvo po uzoru na Austriju, pri cemu moramo uzeti u obzir cinjenicu da je naša razina razvoja dosta niža od austrijske. Utoliko više moramo produbljivati vec postojece inicijative Austrijsko-hrvatske gospodarske komore i postojece veze izmedu štajerske i pojedinih hrvatskih županija. štajerska sa Centrom za internacionalizaciju je za nas od velikog znacaja – na štajersku otpada više od 50% hrvatskog izvoza u Austriju. 3. Poduprijeti Twinning projekte izmedu Austrije i Hrvatske, koji prije svega služe povecanju eficijencije našeg javnog sektora, te istodobno predstavljaju opce uvjete za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva i unapredenje izvoza. Radi se o tri segmenta twinning projekata: • u Ministarstvu financija - "Integrirano upravljanje granicama - Carina", "Integrirano upravljanje granicama –Jacanje meduagencijske suradnje", "Carinski postupak provoza zajednice i IT sustav interkonektivnosti", "Modernizacija Carinske uprave u cilju pripreme za primjenu sustava Integrirane tarife Zajednice", te "Potpora Carinskoj upravi u podrucju posebnih poreza". • u Ministarstvu gospodarstva - projekti koji se bave poboljšanjem managementa i unapredenjem malog i srednjeg poduzetništva. • i u Ministarstvu unutarnjih poslova - projekti koji se bave medugranicnim suzbijanjem kriminala. Svi ovi twinning projekti su u funkciji povecanja našeg izvoza, pri cemu tri sljedece hrvatske institucije imaju važnu ulogu: • Agencija za promicanje ulaganja i izvoz • Banka za obnovu i razvitak • Ministarstvo gospodarstva sa specificnim projektima za unapredenje obrazovanja na podrucju managementa. Naposljetku, sve ove mjere bi trebale pridonijeti smanjenju našeg visokog trgovinskog deficita od 636 milijuna u razmjeni sa Republikom Austrijom. Hvala lijepa!

Priopćenja