Svestrani umjetnik Mate Matišic gostovao je 4. i 5. ožujka 2017. u Becu. U subotu 4.3. je u Hrvatskom centru održao koncert i prezentaciju o svom umjetnickom stvaralaštvu, što je poslužilo kao izvrstan uvod u gostovanje Gradskog kazališta Komedija s Matišicevom predstavom „Bljesak zlatnog zuba“ u beckom Theateru Akzent u nedjelju, 5. ožujka. Matišic je autor nekoliko najuspješnijih hrvatskih dramskih tekstova i filmskih scenarija novijeg doba, a uz to sklada filmsku glazbu i svira nekoliko instrumenata.
Roden u Ricicama kraj Imotskog, u obitelji u kojoj, kako je istaknuo, ima sedam nacija, Matišic je naglasio kako je cijeli njegov umjetnicki opus nastavak onoga što je kao djecak doživio u svom selu. Iako je studirao i diplomirao Pravni fakultet, Matišic je vec za studija shvatio da ga pravna struka nece profesionalno ispuniti, posebno jer su se, kako je sam istaknuo, na studiju prava u pet godina u drugoj polovici osamdesetih snažno osjetile društveno-politicke promjene. Matišic je dijete koje je odrastao bez roditelja (opis u scenariju filma „Život sa stricem“), a svi Matišicevi poznanici iz Imotskog su u svojoj obitelji imali migrante – što ekonomske, što politicke.
Osvrcuci se na svoju glazbenu aktivnost, Matišic je istaknuo kako je izvodacka praksa usko vezana uz proces skladanja filmske glazbe. Iako je zapoceo u rock bandu, Matišic je najveci glazbeni doprinos dao skladajuci filmsku glazbu, koja, kako je podsjetio autor, mora biti imanentna prostoru u kojem se dogada radnja filma. Upravo se zbog toga uhvatio u koštac s nizom etno instrumenata, pa je naucio svirati izmedu ostalog gusle, šargiju, brac i samicu, a 2005. je sa šest drugih etno glazbenika predstavljao Hrvatsku na festivalu u Gdanjsku. Matišic je istaknuo zanimljivost kako mu je supruga, koja se bavi keramickim radom, sama izradila nekoliko instrumenata koje je kasnije koristio u filmovima. Iako je danas moguce racunalnom tehnikom proizvesti cijeli spektar tonova i zvukova, Matišic smatra da se neuobicajenim instrumentima koji proizvode zvukove mogu postici snažniji efekti po pitanju filmske glazbe. Demografski problem o kojem u svojim djelima redovito progovara („Svecenikova djeca“) u Hrvatskoj nije ništa novo, što se na primjeru Imotske krajine vidi u posljednjih 50 godina. Zanimljiva tematika „Svecenikove djece“ naišla je snažan odaziv izvan granica Hrvatske, npr. u Puškinovom teatru u Moskvi. U drugom dijelu književne vecer Matišic je s kolegom gitaristom izveo niz jazz i swing skladbi.
Drama „Bljesak zlatnog zuba“, koju je ansambl Gradskog kazališta Komedija izveo u prepunom kazalištu Akzent u Becu 5.3., nosi podnaslov „Gastarbajsterska kronika“. Iako su, kako je u razgovoru naglasio Tyran, prvi gastarbajteri u Becu bili Gradišcanski Hrvati koji su odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata krenuli raditi na obnovi grada, Matišic opisuje generaciju gastarbajtera koja je šezdesetih godina iz Imotske krajine krenula na rad u Njemacku. Dio drame se dogada u njegovom rodnom mjestu koje ga je, ponovio je Matišic, jako oblikovalo, dok se ostatak radnje odvija u Njemackoj. Matišic se beckoj publici predstavio treci put, prva dva puta takoder u kazalištu Akzent („Cinco i Marinko“ i „Svecenikova djeca“). Matišic trenutno radi na skladanju glazbe za seriju o Tinu Ujevicu. Obje manifestacije – i književna vecer s koncertom i predstava „Bljesak zlatnog zuba“ – su održane u sklopu Godine kulture Hrvatska-Austrija 2017.
Priopćenja
