Fortepiano nas povezuje - Dubrovnik Becu u pohode

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Becu i Hrvatsko-austrijsko društvo Dubrovnik na celu s Brankom Martinovic-Vukovic, a u suradnji s Dubrovackim muzejima, ponajprije dubrovackom udrugom Sve ostalo je glazba predstavilo je u ponedjeljak, 24. listopada 2016., program pod nazivom Fortepiano nas povezuje - Dubrovnik Becu u pohode iz ciklusa Druga strana povijesti. Program je izveden u prostorijama hrvatskog veleposlanstva, a rijec je oglazbeno-scenskom kolažu koji je glazbom i scenskim prikazom nastojao što vjernije prikazati bogatstvo hrvatske kulturne baštine i važnost Dubrovnika kao centra kulturno-povijesnih zbivanja. Središnjica price bio je povijesni instrument, fortepiano iz becke radionice istaknutog graditelja Antona Waltera. Kroz lik planetarno poznatog znanstvenika, filozofa, pjesnika i diplomata, Dubrovcanina Rudera Boškovica, ova predstava uz glazbu izvodenu na povijesnim instrumentima prikazuju se poveznice dvaju gradova – Dubrovnika i Beca. Inace, dubrovacka kulturna sredina, koja je u glazbenom ozracju bila u dosluhu s citavom Europom, u drugoj je polovici 18. stoljeca održavala vrlo bliske kontakte s Becom i Habsburškom monarhijom. Lik Rudera Boškovica utjelovio je glumac Marojica Bijelic, a djela Wolfganga Amadeusa Mozarta, Luke Sorkocevica, Josepha Haydna i Gaetana Donizettija izveli su Ivana Jelaca na fortepianu, te Stjepan Nodilo na klasicnoj oboi. Da je ova izvedba izazvala veliko zanimanje govori i podatak kako je predstavi nazocilo više od stotinu gostiju, medu njima nekoliko aktualnih i bivših veleposlanika te brojni predstavnici društvenopolitickog i kulturnog života u Austriji, austrijskih i hrvatskih medija i udruga. Goste su uvodno pozdravili veleposlanica RH u Austriji, dr.sc. Vesna Cvjetkovic i Domagoj Maric, drugi tajnik u Veleposlanstvu RH u Becu. Drugog dana posjeta Becu izaslanstvo Hrvatsko-austrijskog društva iz Dubrovnika je uz pratnju predstavnika sestrinske udruge, Austrijsko-hrvatskog društva iz Beca posjetilo isusovacki kompleks u prvom beckom okrugu, u sklopu kojega se školovao i Ruder Boškovic. Izaslanstvo je položilo vijenac uz spomen-plocu hrvatskom znanstveniku, postavljenu još 1952. na staru zgradu Beckog sveucilišta. Boškovic je u staroj zgradi sveucilišta živio u dva navrata, od 1756. do 1760. i 1763., dok je stvarao svoje najvece djelo Teorija prirodne filozofije.

Priopćenja