Claude Debussy i hrvatska glazba

U Veleposlanstvu RH u Becu održano je 27.11. predavanje dr.sc. Zdenke Weber pod naslovom „Claude Debussy i hrvatska glazba“. Predavanje je organizirano u suradnji Hrvatskog društva skladatelja iz Zagreba i Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Na predavanju je dr.sc. Weber uvodno predstavila politicko-društvene okolnosti u kojima se našla Hrvatska nakon kraja Prvog svjetskog rata, raspada Austro-Ugarske Monarhije i ulaska u Kraljevinu SHS, kasnije preimenovanu u Kraljevina Jugoslavija. Konkretan povod predavanja je stota obljetnica smrti velikog francuskog skladatelja Claudea Debussyja, koji je ostavio utjecaj i na hrvatske skladatelje. Debussy je roden 22. kolovoza 1862., a umro je 25. ožujka 1918. i prema rijecima dr. Weber predstavlja jedinstvenu pojavu u povijesti europske glazbe. Svojim snažnim i prorocanskim opusom je razumio vrijeme u kojem je živio, a njegov inovativni potencijal ocit je iz citata „disonanca danas je konsonanca sutra“. Njegovu velicinu je potvrdio i velikan francuske glazbe 20. stoljeca Pierre Boulez, koji je Debussyja nazvao ocem suvremene europske glazbe. Kako nije imao obvezu ici u osnovnu školu, opce obrazovanje je dobio od majke, a glazbu je poceo uciti privatno. Na Pariški konzervatorij je primljen 1872., a krunu njegove studentske aktivnosti predstavlja nagrada Prix de Rome, koja mu je omogucila studijski boravak u Rimu, u kojem se mogao posvetiti skladanju i razvijanju svog vlastitog skladateljskog jezika. Kao student je boravio i u Rusiji, Austriji i švicarskoj, ali je ipak boravak u Rimu, gdje je upoznao djela Lassa i Palestrine, najviše utjecao na njegov stilski jezik. Debussy je dobro poznavao i Wagnera – boravio je i u Bayreuthu, a na svojoj jedinoj operi Pelléas et Mélisande je radio punih deset godina. U nastavku predavanja se dr. Weber osvrnula na utjecaj Debussyja u Hrvatskoj, zakljucivši da u nas nema pravih sljedbenika ovog francuskog skladatelja, nego se više radi o elementima impresionizma kod pojedinih hrvatskih skladatelja, npr. Dragana Plamenca, Božidara Kunca ali i Blagoja Berse i Dore Pejacevic. Ipak, hrvatski skladatelji prve polovice stoljeca su se napajali narodnim elementom, u kojem su prisutni elementi kao što je pentatonska ljestvica, što je dovelo do glazbenog izricaja srodnog impresionizmu. Za glazbeni dio veceri bili su zaduženi sopranistica Lucija Spevec i pijanist Hrvoje Jugovic, koji su izveli popijevke „Nuit d"étoiles“ od Debussyja i „Suzi“ i „Serenada“ od Josipa Hatzea.

Priopćenja