Veleposlanstvo RH u Becu organiziralo je u studenom dva dogadaja posvecena hrvatskom skladatelju Blagoju Bersi. U suradnji s Hrvatskim glazbenim zavodom iz Zagreba održano je u ponedjeljak, 5.11. predavanje po nazivom „što mi duša šapce, to sam stavio u note“, u kojem je dr.sc. Nada Bezic predstavila glavne naglaske iz biografije i opusa hrvatskog skladatelja, a u petak, 16.11. je Zagrebacki gitaristicki kvartet u sklopu projekta „Bersijada“ održao koncert s djelima Berse i njegovih suvremenika u obradi za cetiri gitare.
U svom predavanju o životu i djelu Blagoja Berse, dr. Bezic je uvodno istaknula da je citat iz Bersinog dnevnika po kojem je nazvano cijelo predavanje nastao upravo u Becu 1914. godine. Bersin opus kvantitetom nije velik kao opusi nekih drugih skladatelja, kao npr. njegovog ucenika Papandopula, no bez obzira na to, Blagoje Bersa se ubraja medu najznacajnije i najvece hrvatske skladatelje. U opusu koji obuhvaca stotinjak skladbi posebno mjesto zauzimaju solo popijevke i klavirske skladbe, a medu njegova najznacajnija ostvarenja se ubrajaju djela za orkestar i tri opere. Blagoje Bersa prvi je medu hrvatskim skladateljima skladao za nijemi film, i to „Neretvansku vilu“, nastalu po predlošku austrijskog pisca Roberta Michela. Iako je roden u Dubrovniku, svojim zavicajem Bersa je smatrao Zadar, što se jasno išcitava iz njegovih dnevnickih zapisa. Nakon školovanja u Zadru Bersa odlazi u Zagreb, gdje je skladateljski zanat ucio kod Ivana Zajca, no vec 1896. ga nalazimo u Becu u kojem upisuje konzervatorij u klasi Roberta Fuchsa, ucitelja Mahlera, Sibeliusa i Wolfa. Nakon završetka studija kratko živi u Sarajevu, Splitu i Grazu, nakon cega se vraca u Bec u kojem provodi 16 godina. Hrvatsko društvo skladatelja je na zgradi u petom beckom kotaru, gdje je skladatelj proveo najveci period, 2005. postavilo spomen-plocu s portretnim reljefom. U Becu su nastale i opere „Oganj“, djelo koje je nakon Zajcevih ostvarenja obilježilo pravu prekretnicu u povijesti hrvatske glazbe, i kasnije „Postolar iz Delfta“ koji je izveden i u beckoj Volksoperi. Bersa se 1919. vraca u Zagreb, u kojem ostaje do smrti 1934. Kompoziciju i instrumentaciju je predavao na Muzickoj akademiji u Zagrebu, na kojoj je odgojio niz skladatelja koji su obilježili cijelo 20. stoljece. Brojna je publika imala priliku poslušati ulomke iz Bersinih djela, medu ostalima i solo pjesmu „Seh duš dan“ i ulomak iz simfonijske pjesme „Suncana polja“. U sklopu predavanja je dr. Bezic predstavila i projekt Sabrana djela Blagoja Berse, koji je pokrenula dr.sc. Eva Sedak u Hrvatskom glazbenom zavodu. Kao dio projekta objavljeno je 15 notnih izdanja, dnevnik i dva sveska korespondencije velikog skladatelja.
Nastavno na projekt Hrvatskog glazbenog zavoda Koncertna direkcija Zadar je osmislila projekt Bersijada, u sklopu kojega su izmedu ostalog i Bersina klavirska djela obradena za kvartet gitara. To je bio povod za koncert Zagrebackog gitaristickog kvarteta održanog u Veleposlanstvu RH u Becu, na kojem su izvedena djela Berse ali i njegovih suvremenika Debussyja, Ravela i De Falle. Dodatnu vrijednost koncerta predstavljala su citanja iz Besinog dnevnika, za koja je bio zadužen glumac Duško Modrinic. Oba dogadaja naišla su na veliki odaziv medu hrvatskom i austrijskom publikom, koja je iskoristila priliku i razgledala izložbu „Otto Wagner i hrvatska arhitektura“ postavljenu u Veleposlanstvu RH u Becu.
Priopćenja
