Dvoje uglednih znanstvenika i profesora sa Odsjeka za germanistiku zagrebackog Filozofskog fakulteta, dr.sc. Zrinjka Glovacki Bernardi i dr.sc. Marijan Bobinac, održali su u cetvrtak, 16.11.2017. u prostorijama Veleposlanstva RH u Becu predavanje pod nazivom „Austrijsko-hrvatski jezicni dodiri kao odraz kulturne povijesti“. Zajednicki nazivnik dvaju izlaganja bio je kulturni transfer izmedu dviju kultura, kao pojam koji podrazumijeva niz procesa prenošenja i posredovanja medu kulturnim sustavima na svim razinama. Kako je istaknuto na predavanju, veliki broj istraživanja je dokazao kako kulturni transfer izmedu Austrije i Hrvatske postoji vec niz stoljeca, a posebno je intenziviran nakon 1527. tj. izbora Habsburškog cara za hrvatskog kralja. U sklopu predavanja kulturni transfer je opisan s aspekta lingvistickih (dr. Glovacki Bernardi) i književnih (dr. Bobinac) poveznica.
Svoje izlaganje dr. Glovacki Bernardi je zapocela povijesnim pocecima grada Zagreba, koji je od svog osnutka bio obilježen višejezicnošcu. Iako je službeni jezik uprave Gradeca u srednjem vijeku bio latinski, arhivska grada svjedoci kako su tadašnji obrtnici dolazili iz razlicitih sredina, tako da je ucestala pojava bila da jedna skupina obrtnika govori jednim odredenim jezikom (npr. postolari njemackim a mesari madarskim jezikom). Posebnu zanimljivost predstavlja povezanost Ilirskog pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda s njemackim jezikom – iako su Ilirce obilježile domoljubne ideje, nije bila rijetka pojava da ih oblikuju na njemackom, a ne hrvatskom jeziku. Kako je istaknuo dr. Bobinac, kulturni transfer na podrucju književnosti podrazumijeva u prvom redu recepciju austrijske književnosti na tlu nekadašnje Banske Hrvatske, ali i preuzimanje poetickih vrijednosti specificnih za germansku književnost. Dr. Bobinac je prikazao jezicne poveznice s aspekta njemacke književnosti u Zagrebu u 19. st., posebno se osvrcuci na djelo „Iz njemackog Zagreba. Prinos kulturnoj povijesti Hrvata“ Velimira Deželic, ujedno i isticuci cinjenicu kako se niz hrvatskih javnih licnosti iz prve polovice 19. st. (Petar Preradovic, Dimitrija Demeter, Mirko Bogovic, Josip Jelacic) tecno služio njemackim jezikom.
Posebnu zanimljivost predavanja cinila je prezentacija Tatjane Christelbauer iz udruge „Agencija za kulturnu diplomaciju“, koja je predstavila kulinarske spone Hrvatske i Austrije na primjeru slastice Radetzky riža. Radi se o desertu tipicnom za austrijsku kuhinju, koji je transferom došao do Slavonije, gdje je Radetzky riža poslužila kao podloga za nastanak cokolade s rižom, koja je prvi put u svijetu proizvedena u požeškom Zvecevu. Ljubaznošcu gde Marije Borošic, predstavnice hrvatske zajednice u Becu, broja je publika imala priliku i degustirati slasticu.
Predavanje „Austrijsko-hrvatski jezicni dodiri kao odraz kulturne povijesti“ je održano u sklopu Godine kulture Austrija-Hrvatska 2017., uz financijsku potporu pocasnog konzula RH u Salzburgu Huberta Palfingera.
Priopćenja
