U sklopu aktivnosti Kluba za ekspedicionizam i kulturu organizirano je i niz ekspedicija s ciljem istraživanja i upoznavanja Hrvatske. Clanovi kluba propješacili su i preveslali nekoliko rijeka od izvora do ušca (Kupa, Zrmanja, Cetina), pješacili planinama i veslali Jadranskim morem. Cilj je isto tako bio dokumentirati kulturnu i prirodnu baštinu te rezultate predstaviti kako bi se educirala javnost i potaknula zaštita tih vrijednosti. No Hrvatska je mala i relativno razvijena zemlja te nema mnogo „nepoznatih“ predjela. Za vrijeme ekspedicije niz Cetinu, kroz vrleti Dalmatinske zagore 2006. godine, rodena je ideja da se rijeka pogleda iz zraka. Let malim sportskim avionom dao je novi pogled na dobro poznatu rijeku. štoviše, iz zraka su se mogla vidjeti i podrucja koja su teško ili nikako dostupna cestama i putovima, pa su tako dokumentirane i brojne zelene površine i mocvare – koje ne potkrepljuju stereotipnu sliku krševite Dalmatinske zagore. Tada je postalo jasno kako je iz zraka moguce ne samo dobiti novi pogled na postojece vrijednosti kulturne i prirodne baštine nego cak otkriti neke nove vrijednosti.
Fotografije nastale istraživanjem Dalmatinske zagore iz zraka svidjele su se i urednicima prestižnoga svjetskog casopisa National Geographic, pa je s hrvatskim izdanjem casopisa zapocela suradnja na projektu istraživanja i dokumentiranja Hrvatske iz zraka. Autora fotografija nije obeshrabrilo ni kad je sportski avion kojim je letio snimajuci Dalmatinsku zagoru pao samo nekoliko dana nakon snimanja (pilot, isti onaj s kojim je letio, srecom je preživio). Nakon prve reportaže o Dalmatinskoj zagori snimljena je Istra, pa Dalmacija, Slavonija, gorska Hrvatska i naposljetku središnja Hrvatska, a rezultati istraživanja svake od tih regija predstavljeni su u reportažama u prestižnom casopisu.
Godine 2011., kad se prva faza projekta (letenje, istraživanje i dokumentiranje) intenzivirala, fotograf je malim sportskim avionima te katkad helikopterima, motornim zmajevima i balonima na topli zrak letio diljem Hrvatske i popunjavao dijelove mozaika koji nedostaju. Cilj je bio istražiti cijelu Hrvatsku, sve njene otoke, planine, rijeke, mocvare, gradove… Godine 2013. uvedena je i najnovija tehnologija u snimanju iz zraka – bespilotne letjelice. Ta je nova tehnologija omogucila još jedan novi pogled na razne prirodne i kulturne vrijednosti. Sportskim avionom i helikopterom ne smije se letjeti niže od 300 metara iznad tla, a bespilotnom letjelicom ne smije se ici iznad te granice, tako da se savršeno nadopunjuju. Bespilotna letjelica na daljinsko upravljanje dala je dakle nove oci, koje su mogle približiti ono što se nije moglo izbliza vidjeti iz aviona – litice kanjona, vrhove krošanja drveca, zvonike crkava, jaja u rodinu gnijezdu…
Kompletiranjem kolekcije od dvije stotine fotografija Hrvatske iz zraka, razne vrijednosti kulturne i prirodne baštine Republike Hrvatske prikazane su iz novog kuta. Klub za ekspedicionizam i kulturu vodi se mišlju da stvari treba prvo istražiti i dokumentirati da bismo ih mogli upoznati; tek kad ih poznajemo, možemo ih razumjeti; tek kad ih razumijemo, možemo ih voljeti; a tek kad ih volimo, možemo ih sacuvati. Namjera ovog projekta je da pridonese razumijevanju i zaštiti vrijednosti hrvatske baštine, prirodne i kulturne, tradicionalne i moderne. Ovaj ambiciozan projekt ne bi bio moguc da njegovu vrijednost i važnost nije prepoznalo i podržalo više od stotinu institucija Republike Hrvatske, iz javnog i privatnog sektora, od Predsjednika države, preko ministarstava, fondova, županija, gradova, opcina, turistickih zajednica i javnih ustanova, do sponzora i medijskih partnera...Ovom prilikom Klub za ekspedicionizam i kulturu najiskrenije im zahvaljuje!
O autoru Davoru Rostuharu
Davor Rostuhar, roden 1982. godine, jedan je od osnivaca Kluba za ekspedicionizam i kulturu, trenutacno njegov predsjednik te idejni zacetnik i voditelj projekta „Hrvatska iz zraka“. Od 2008. godine ima status samostalnog umjetnika te radi kao pisac i fotograf. Dosad je objavio cetiri knjige putopisne i popularno-znanstvene tematike, a ova, peta knjiga, njegova je prva fotomonografija i prva knjiga s tematikom iz Hrvatske. Zadnjih 10-tak godina, Rostuhar je proputovao i dokumentirao život u gotovo stotinu zemalja svijeta.
Priopćenja
