Unatoc cijelom nizu najavljenih tema, fokus rasprave bio je na dvije teme: Ukrajini i energetici, rekla je ministrica Pusic nakon sastanka Vijeca za vanjske poslove danas u Bruxellesu. „Odluceno je da se s Ukrajinom potpiše jedan dio, odnosno samo neka poglavlja Sporazuma o pridruživanju, što ne znaci da ce se Sporazum dijeliti na više dokumenata. On ce ostati jedinstven dokument, ali ce se njegovi dijelovi potpisivati ovisno o tome kad se postignu uvjeti za to. U ovom trenu potpisivat ce se njegov politicki dio“, kazala je ministrica. Vezano uz sankcije, postignut je dogovor oko osoba prema kojima ce s primjenjivati sankcije: zabrana ulaska u države clanice EU i zamrzavanje imovine. Radi se o osam osoba iz lokalne samouprave sa Krima i 13 osoba iz Ruske Federacije.
Ministrica je istaknula i sljedece: „Razgovarali smo i o paketu financijske pomoci Ukrajini i mogucem razvoju situacije i narocito vrlo agresivnoj negativnoj medijskoj kampanji protiv vlade i vlasti u Ukrajini koja je u javnosti stvorila snažan dojam koji nema de facto veze s demonstracijama na Maidanu u Kijevu, koji su poceli studenti, mlada generacija, ljudi koji su htjeli da predsjednik Janukovic potpiše Sporazum o pridruživanju s EU. Kad je to odbijeno, tako su reagirali ukrajinski gradani. U meduvremenu je medijska kampanja pokušala stvoriti dojam da se radi o ekstremnoj desnici, što je i na sastanku zakljuceno da to apsolutno nije slucaj. Mnogi su i bili u Ukrajini, ukljucujuci mene u 12. mjesecu prošle god. Naravno da postoje desnicarske organizacije i njihovi predstavnici, ali takvi postoje i u Ruskoj Federaciji i u svim zemljama EU. Zakljuceno je da opci ton i profil ukrajinske vlasti treba omoguciti da dode jace do izražaja, da postane medunarodno vidljiv i da se na neki nacin suprotstavi takvoj vrsti medijske kampanje“.
Ministrica je komentirala i dogovorene sankcije: “Jesu li sankcije blage ili ne, mislim da cemo vidjeti kad pocnu djelovati narocito zato što su neke od njih, da tako kažem, automatske, dolaze prirodno u ovakvim situacijama, a to je pad tecaja rublje, pad moskovske burze. Ne smatra se da su to lake sankcije. To za Europu nije dobrodošao korak natrag, ali za RF narocito. Nitko ne želi ici u tom pravcu, svi bi željeli da je moguce postici dogovor i kompromis na ovu temu“.
„Poziciju koju je RH od pocetka zastupala je Ukrajina umjesto da bude prostor sukoba treba biti prostor potencijal jacanja suradnje izmedu EU i RH, i prije nego što su pale ljudske žrtve, naš stav je bio da Ukrajina bude podrucje preklapanja zona slobodne trg EU i EU, da je to dobro i za EU i za Rusiju, a takoder narocito i za Ukrajinu. U ovom trenutku situacija se zaoštrila i te se mogucnosti ne vide, ali mislim da ih treba imati na umu i treba vidjeti nacin kako bi se došlo do tocke a da bi se to moglo ostvariti. RH je poslala promatrace na poziv Ukrajine, a u okviru OESS-a koji su bili na Krimu, ali nisu uspjeli doci do objekata ni osoba od kojih bi dobili informacije. Po povratku su bili u istocnoj Ukrajini gdje su bili u stanju ustanoviti situaciju i razgovarati s ljudima“, kazala je ministrica novinarima.
Priopćenja
