U pregovore o postizanju mira trebaju biti uključene Ukrajina i Europska unija

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje danas u Bruxellesu na izvanrednom sastanku Europskog vijeća, koje će razmotriti dvije teme - jačanje europske obrane i situaciju u Ukrajini. Liderima Europske unije na sastanku će se pridružiti i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Premijer je ponovio da se ne može u pregovorima o miru govoriti o Ukrajini bez Ukrajine i da se ne može tražiti konačno rješenje bez Europske unije. "Konačno rješenje ne smije nagraditi Rusiju kao agresora, Ukrajina ne smije biti prisiljena na polu-kapitulaciju i gubitak svojih teritorija, a dosadašnja politika Zapada i Europske unije u ovom kontekstu ne smije biti ponižena", naglasio je.

U izjavi za medije premijer Plenković izvijestio je o sastanku lidera Europske pučke stranke, održanom neposredno prije sastanka čelnica i čelnika Europske unije.
 
Čestitao je budućem njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu te novom austrijskom kancelaru Christianu Stockeru.
 
Njihovim izborom, dodao je, jačaju se stranke koje pripadaju obitelji Europskih pučana, najjačoj europskoj političkoj grupaciji, i povećava njihov broj za stolom Europskog vijeća.
 
Što se tiče izvanrednog sastanka Europskog vijeća, premijer Plenković kazao je kako se radi o logičnom nastavku svih zbivanja u proteklih nekoliko tjedana.
 
Najavio je da će se razmotriti dvije teme, prva je jačanje europske obrane, a druga situacija u Ukrajini.
 
"Važan je signal potpore Ukrajini, narodi i državi koja je bila žrtva ruske agresije u protekle tri godine. Bit će s nama ovdje i osobno predsjednik Zelenski. Razmotrit ćemo kako u ovim okolnostima pridonijeti pregovorima i o primirju, a onda u konačnici i o pravom mirovnom planu", naveo je premijer.
 
Pregovori o miru moraju uključiti Ukrajinu i EU, a jedinstveno hrvatsko iskustvo mirne reintegracije okupiranih područja može pomoći
 
Naglasio je kako Hrvatska ima jedinstveno iskustvo među članicama Unije jer je i sama imala privremeno okupirane teritorije. Dio tih teritorija je vratila procesom mirne reintegracije i može ponuditi ta značajna iskustva iz jedine uspješne misije toga tipa u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
 
Ponovio je da se ne može u pregovorima o miru govoriti o Ukrajini bez Ukrajine i da se ne može tražiti konačno rješenje bez Europske unije.
 
"Konačno rješenje ne smije nagraditi Rusiju kao agresora, Ukrajina ne smije biti prisiljena na polu-kapitulaciju i gubitak svojih teritorija, a dosadašnja politika Zapada i Europske unije u ovom kontekstu ne smije biti ponižena", naglasio je.
 
Rješenja koja vode ka primirju moraju uključivati adekvatan mirovni plan koji će omogućiti da Ukrajina postupno osigura suverenitet na svom teritoriju, dodao je.
 
Hrvatski dosegnula NATO-ov zavjet o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu, a proračun za obranu u desetak godina povećan čak pet puta
 
Govoreći o europskoj obrani, premijer Plenković naveo je kako je sasvim jasno da će sve europske države u idućim godinama u taj segment ulagati puno više nego do sada.
 
Hrvatska je već dosegnula, kazao je, NATO-ov zavjet o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu, a od tih 2 posto, čak 30 posto odlazi na modernizaciju, odnosno prelazak s istočne na zapadnu tehnologiju.
 
Podsjetio je da je njegova Vlada mnogostruko povećala proračun za obranu, koji je 2016. bio oko 530 milijuna eura, a 2027. bit će oko 2,7 milijardi eura. 
 
Ukoliko se novi zavjeti u NATO-u podignu na 3 ili 3,5 posto, dodao je premijer, Hrvatska će sa svojim gospodarskim rastom, ekonomskom snagom i fiskalnim kapacitetima moći pratiti te zahtjeve, naglasio je.
 
"Naša ulaganja su vidljiva - novi višenamjenski borbeni avioni Rafalei, novi tenkovi Leopardi, novi višecijevni bacači raketa Heimarsi, nova brobena vozila pješaštva Bradleyji i Patrije, novi Black Hawkovi, ulaganja u protuzračnu obranu, uskoro ulaganja u Hrvatsku ratnu mornaricu. Sve su to sustavi koji će pridonijeti sigurnosti naše zemlje i naših građana, u našem nacionalnom interesu", poručio je.
 
Šansa za daljnje jačanje hrvatske vojne industrije
 
Pozdravio je pet točaka koje je ponudila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
 
Prva je poseban fond od 150 milijardi eura za zajedničku obranu, druga omogućava nacionalnu fleksibilnost u smislu fiskalne discipline, odnosno da se dio izdvajanja za obranu ne broji kao izdatak, treći element je fleksibilniji način korištenja redovitog sedmogodišnjeg proračuna, četvrti je bolje korištenje financijskih instrumenata i financijskih institucija poput Europske investicijske banke i peti je korištenje privatnoga kapitala u kombinaciji s državnim sredstvima.
 
Bijela knjiga o obrani, dodao je, koju bi Komisija trebala dovršiti do kraja ožujka, trebala bi na dugoročniji način sagledati kako jačati stratešku autonomiju Europe te industrijski temelj europske vojne industrije.
 
Tu, naglasio je, vidi šansu i za hrvatsku vojnu industriju da u tome participira i više toga proizvodi na korist Hrvatske. Dodao je da su sve naše vojne kompanije izrazito izvozno orijentirane i sada.
 
U ovim okolnostima kada će ulaganja u obrambenu industriju postati veliki prioritet svih, dodao je, napravit će se napori kako bismo i u Hrvatskoj, primjerice, imali tvornicu streljiva ili čak i neku drugu proizvodnju.
 
Na tome se radi, dodao je, ali je prerano za detaljnije najave.
 
Upitan što očekuje od današnjih zaključaka vezanih uz Ukrajinu, premijer je kazao da će se, ukoliko se ne postigne konsenzus, ići na B varijantu koju će predstaviti predsjednik Europskog vijeća Costa u svoje ime, a uz potporu 26 ili 25 zemalja članica.
 
Hrvatska podržava cjelovitu BiH s tri ravnopravna konstitutivna naroda
 
Osvrnuo se i na situaciju u Bosni i Hercegovini, nakon nepravomoćne presude Miloradu Dodiku.
 
Kazao je da Hrvatska nastoji poslati umirujuće poruke.
 
"Hrvatska podržava cjelovitu Bosnu i Hercegovinu na koncepciji Daytonskog sporazuma koji govori o jednoj državi, dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda", poručio je.
 
Sada je vrijeme, dodao je predsjednik Vlade, za vrlo mudro i razborito ponašanje svih čelnika, političkih stranaka i institucija.
 
Pozdravio je činjenicu što je Vijeće ministara BiH predložilo proračun kao i donošenje određenih zakona koji su u konačnici bili i kriteriji na europskom putu zemlje.
 
Hrvatska podržava sve ono što ide prema jačanju Hrvata kao konstitutivnog naroda kao i sve ono što će omogućiti dijalog i funkcionalnost zemlje te izbjegavanje bilo kakvih tenzija.
 
"Tako ćemo se i ponašati, uz naravno poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, i nastaviti ulogu zagovornika europskoga puta Bosne i Hercegovine", poručio je.
 
Razgovor s predsjednikom Republike uoči Europskog vijeća
 
Osvrnuo se i na jučerašnji razgovor s predsjednikom Republike Milanovićem.
 
"Smatrali smo da je, u ovakvim okolnostima kada je tema i vanjska politika i sigurnosna i obrambena pitanja, bio trenutak za čuti se", kazao je.
 
Podsjetio je da je slično, u dobroj volji, učinjeno i prije desetak dana kada se radilo o rezoluciji Opće skupštine i Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
 
Ne može reći da se slažu baš o svemu što je bio prijedlog razgovora, dodao je premijer, ali ono što mu je bilo važno jest vidjeti ima li elemenata u ovim zaključcima koji su problematični u smislu prihvatljivosti od strane predsjednika Republike.
 
Toga nije bilo, dodao je, a točke koje je u svom priopćenju naveo predsjednik Republike vidi više kao načelna stajališta jer se ništa od toga danas neće konkretno dogoditi.
 
"Mislim da je efekt tog razgovora bio bitan i konstruktivan i koristan", naveo je i dodao da je razgovor bio iniciran s njegove strane.
 
Upitan jesu li razgovarali o sastanku Vijeća za obranu, premijer je kazao kako to jučer nije bila tema njihovog razgovora, već su razgovarali o današnjem sastanku Europskog vijeća.
 
Razgovarali su, dodao je, i o pismu koje mu je uputio, a koje se odnosi na vrlo precizno planiranu ideju Ministarstva vanjskih poslova i Vlade da se poveća broj diplomatskih misija i konzularnih ureda, u destinacijama u kojima Hrvatska trenutno nema diplomatsku prisutnost.
 
S obzirom, dodao je, na značaj tih zemalja i bilateralno i u globalnim te ekonomskim odnosima, Vlada smatra da bi to za Hrvatsku bilo važno.
 
Čekaju, dodao je, mišljenje iz Ureda predsjednika kako bi se nakon te Vladine inicijative pokrenule i formalne procedure.
 
Moramo štititi nacionalne interese, ali i biti svjesni da u ovim izazovnim sigurnosnim vremenima nismo izolirani otok
 
Podsjetio je da Hrvatska, iako se radilo o simboličnim prisutnostima koje bi bile korisne i za Hrvatsku vojsku, nije zbog protivljenja predsjednika i oporbe, poslala svoje časnike ni u EUMAM ni u NSATU misije.
 
Izrazio je žaljenje što je došlo do strašne zablude i nerazumijevanja hrvatske javnosti te mišljenja da netko silno forsira slanje hrvatskih vojnika na front u Ukrajinu, što je potpuna laž.
 
Smatra da je takvo dovođenje u zabludu, pa i putem medija, jako loše za hrvatsku demokraciju.
 
"Mene to strašno smeta jer ispadamo nekakva smiješna, lažna demokracija koja se bavi negativnim i krivim navodima na temelju kojih onda ljudi donose zaključke. To je, po meni, šteta, ja sam skloniji argumentiranoj raspravi na temelju istine, na temelju činjenice da je sigurnost Ukrajine, sigurnost Europe pa i sigurnost Hrvatske jedna jedinstvena tema", poručio je.
 
Podsjetio je da je zbog ruske agresije na Ukrajinu Vlada postala intervencionistička vlada koja i dan danas subvencionira cijenu plina, struje i naftnih derivata jer to mora zbog vanjskih utjecaja nečega što nema nikakve veze s nama.
 
Te se stvari, kazao je premijer, ne mogu gledati odvojeno i zato je bitno pitanje sigurnosti u današnje vrijeme gledati mirno i trezveno, štiteći nacionalne interese, ali i shvaćajući da nismo izolirani otok na čije obale neće zapljusnuti valovi nesigurnosti.

 

Pisane vijesti