Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejcinovic Buric sudjelovala je u ponedjeljak, 10. prosinca 2018. godine, na sastanku Vijeca za vanjske poslove u Bruxellesu.
Vijece je prvo razmotrilo aktualnu politicku situaciju u jugoistocnoj Europi. Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejcinovic Buric ponovo je ukazala na važnost poštivanja Daytonskog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine kao i odluka Ustavnog suda u formiranju vlasti nakon izbora i u reformi izbornog zakonodavstva. Stvarna jednakopravnost konstitutivnih naroda kljuc je unutarnje stabilnosti i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine. Ministrica je podsjetila da je upravo zahvaljujuci hrvatskoj inicijativi 2014. godine došlo do ubrzanja procesa približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji te da ce Hrvatska nastaviti proaktivni pristup toj temi.
Ministrica je naglasila da u Srbiji, nažalost, i dalje nema politicke volje za suocavanjem s prošlošcu i odustajanjem od ideologije iz 90-tih godina prošlog stoljeca što ozbiljno dovodi u pitanje spremnost za rješavanje drugih pitanja koja su posljedica raspada bivše države, kao što je pitanje granica, ili onih koja su posljedica agresije na Hrvatsku, kao što su pitanja nestalih ili sudenja za ratne zlocine.
Vezano za dijalog Srbije i Kosova, ministrica je ocijenila da nastavak dijaloga ostaje glavni izazov. Istaknula je potrebu smirivanja situacije i izbjegavanja daljnjih provokativnih poteza te nužnost stvaranja ozracja koje ce omoguciti konstruktivni nastavak dijaloga.
Ministrica je takoder naglasila da je za cijelu regiju perspektiva clanstva u EU i dalje najsnažniji pokretac pozitivnih promjena i reformi i kljucni cimbenik jacanja stabilnosti i sigurnosti na ovom prostoru.
Na sastanku Vijeca razgovaralo se i o aktualnoj situaciji u Ukrajini, a posebno vezano uz situaciju u Azovskom moru i Kerckom tjesnacu. Ministri su o tome razgovarali na sastanku i s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Pavlom Klimkinom. Naglašena je potreba poštivanja medunarodnog prava i medunarodnih normi od strane Ruske Federacije, ukljucujuci pravo nesmetanog prolaza i plovidbe. Zatraženo je trenutacno puštanje na slobodu ukrajinskih pomoraca i brodova. Države clanice su još jednom podržale neovisnost, teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine i potvrdile privrženost politici nepriznavanja nezakonite aneksije Krima.
U pogledu Irana potvrdena je predanost provedbi Zajednickog sveobuhvatnog plana aktivnosti (JCPOA) te izražena zabrinutost iranskim aktivnostima u njegovoj regiji, balistickim programom te stanjem ljudskih prava.
Situacija u Venezueli ocijenjena je vrlo teškom, a brinu i ucinci migracijskih pritisaka na države u okruženju. Ministri su razgovarali o doprinosu Europske unije stvaranju uvjeta za politicki proces, ukljucujuci kroz uspostavu Medunarodne kontaktne skupine za Venezuelu, te o humanitarnim naporima. Za EU i Hrvatsku je važan angažman prema Venezueli, izmedu ostaloga, i zbog toga što tamo živi znacajni broj gradana porijeklom iz EU-a, ukljucujuci oko 5.000 pripadnika hrvatske zajednice.
Uoci predstojeceg ministarskog sastanka EU-a i Africke unije, 21.-22. sijecnja 2019. godine u Bruxellesu, Vijece je razgovaralo o daljnjim naporima i konkretnim mjerama u cilju jacanja partnerstva s Afrikom. Naglasak je bio na promicanju gospodarske suradnje i ulaganja te osnaživanju mladih.
Na marginama Vijeca za vanjske poslove (na inicijativu talijanske strane) ministrica Pejcinovic Buric sudjelovala je na sastanku ministara država clanica Europske unije srednjeg i istocnog Mediterana. Razgovaralo se o pitanjima migracija, buducem Višegodišnjem financijskom okviru, kao i o jugoistocnoj Europi.
Priopćenja
