Nuklearna tehnologija ključna za energetsku tranziciju Europske unije

Premijer Plenković rekao je da je sastanak na vrhu o nuklearnoj energiji prigoda da se razmijene iskustva o korištenju te energije u kontekstu dekarobonizacije. Naglasio da je važno kako će se koristiti ta energija u budućnosti. "Za Hrvatsku je to posebno bitno kao 50-postotnoj suvlasnici nuklearne energije Krško, iz koje pokrivamo 20 posto svojih potreba za električnom energijom i sigurno je da moramo vidjeti u budućnosti kako što bolje i što lakše financirati nuklearnu energiju europskim sredstvima", poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Bruxellesu na sastanku na vrhu na temu nuklearne energije.
 
U obraćanju nazočnima, premijer Plenković je kazao da je nuklearna energija u 2022. činila 21,8 posto ukupne proizvodnje električne energije u Europskoj uniji, dodavši da je nuklearna tehnologija ključna za energetsku tranziciju Europske unije.
 
Smatra da je, uz energiju iz obnovljivih izvora, važno prepoznati i poduprijeti nuklearnu tehnologiju kao ključni element koji će pomoći u osiguravanju energetske neovisnosti Europske unije, osobito u svjetlu nedavnih geopolitičkih događaja, poput ruske agresije na Ukrajinu.
 
Jasan i predvidljiv okvir za istraživanje, razvoj i financiranje nuklearne tehnologije
 
Kako bismo, kazao je Plenković, postigli svoje ciljeve do 2050. i ojačali svoju globalnu konkurentnost, moramo postaviti jasan i predvidljiv okvir za istraživanje, razvoj i financiranje nuklearne tehnologije.
 
"To je važno, ne samo za naše građane i tvrtke, već i za potencijalne investitore i znanstvenu zajednicu koji neumorno rade na različitim vrstama projekata temeljenih na nuklearnoj tehnologiji", rekao je Plenković.
 
U tom smislu, istaknuo je da je veliku promjenu donijelo prepoznavanje nuklearne energije kao ekološki održive jer Uredba o taksonomiji Europske unije otvara put privatnim ulaganjima u ovu stratešku tehnologiju za provedbu Europskog zelenog plana.
 
Premijer sljedećim korakom vidi otvaranje rasprava o mogućnostima financiranja novih nuklearnih projekata putem EIB-a i drugih relevantnih financijskih institucija.
 
Kazao je kako Republika Hrvatska nema nuklearnu elektranu na svom teritoriju, ali je ravnopravni suvlasnik zajedno sa Slovenijom Nuklearne elektrane Krško, koja je smještena na slovenskom teritoriju.
 
Pojasnio je da zbog toga međunarodna statistika ponekad netočno prikazuje udio nuklearne energije za Hrvatsku, koji nije nula, jer predstavlja 20 posto hrvatske proizvodnje električne energije, koja se ne uvozi iz Slovenije, nego zapravo vraća u Hrvatsku.
 
Tijekom godina uloženo više od 350 milijuna eura u NE Krško
 
Istaknuo je da je Hrvatska tijekom godina uložila više od 350 milijuna eura u jačanje sigurnosti NE Krško, što je bitan preduvjet za produljenje njezina vijeka trajanja i time zajamčila da će postrojenje ostati operativno do 2043. godine.
 
Što se tiče nuklearne energije u budućnosti, poslije 2050., premijer je rekao da je Hrvatska zainteresirana za razvoj malih modularnih reaktora.
 
„Zbog toga pozdravljamo inicijativu za pokretanje Europskog industrijskog saveza za male modularne reaktore“, kazao je istaknuvši kako je važno da ova tehnologija postane komercijalna i da je predvodi europska industrija.
 
Kada je riječ o strateškom razvoju nuklearne energije, Plenković je podsjetio da se ne smije zaboraviti na fuziju, čistu nuklearnu energiju bez radioaktivnih ispuštanja.
 
„To je budućnost nuklearne energije u drugoj polovici ovog stoljeća“, rekao je i dodao da je već postignut veliki napredak s ITER-om, Međunarodnim termonuklearnim eksperimentalnim reaktorom, koji je izvrstan primjer uspješne međunarodne suradnje.
 
Hrvatska je snažno uključena u program nuklearne fuzije Europske unije
 
Hrvatska je snažno uključena u program nuklearne fuzije Europske unije, nastavio je i kazao da s jedne strane imamo industriju koja je vrlo aktivno uključena u izgradnju ITER-a, a s druge strane, sa Španjolskom aktivno radimo na projektu DONES koji je važan segment programa nuklearne fuzije.
 
Izrazio je uvjerenje da će nuklearna fuzija osigurati kontinuitet nuklearne energije nakon 2050. godine i postati važan segment proizvodnje električne energije u svijetu u kojem će emisija CO2 biti znatno smanjena.
 
Da bi se to postiglo, rekao je da je potrebno još intenzivnije raditi na implementaciji ITER-a, DONES-a i, u konačnici, izgradnje nuklearne fuzijske elektrane, DEMO.
 
Istaknuo je da Europska unija može i mora pružiti svu potrebnu potporu za budući razvoj nuklearne fuzije, posebice usvajanjem Europske strategije za nuklearnu fuziju kao prvi korak prema ubrzanom razvoju nuklearne fuzije.
 
Pojasnio je da će se time stvoriti sinergija koja će osigurati da Unija postane važna karika u budućoj globalnoj industriji nuklearne fuzije.
 
Na kraju je zaključio da, ako sve države članice odluče raditi zajedno, Europska unija moći će mobilizirati znanstveni, tehnički i financijski kapital potreban za rješavanje najvećih izazova u nuklearnom sektoru i utrti put čistoj nuklearnoj energiji, čiji su resursi gotovo neograničeni i bez radioaktivnog otpada.
 
Vidjeti može li se financirati europskim sredstvima
 
Uoči summita, u izjavi medijima, premijer Plenković je naglasio da je važno kako će se koristiti nuklearna energija u budućnosti.
 
"Za Hrvatsku je to posebno bitno kao 50-postotnoj suvlasnici nuklearne energije Krško, iz koje pokrivamo 20 posto svojih potreba za električnom energijom i sigurno je da moramo vidjeti u budućnosti kako što bolje i što lakše financirati nuklearnu energiju europskim sredstvima", rekao je.

Na pitanje može li se nuklearnu energiju smatrati obnovljivim izvorom energije, Plenković je rekao da su kompatibilne.

 

Pisane vijesti