- Objavljeno: 09.12.2022.
Ministar Malenica na Vijeću ministara pravosuđa i unutarnjih poslova
Glavne teme ministarskog sastanka u formaciji ministara pravosuđa bile su borba protiv kibernetičkog kriminala, elektronički dokazi, digitalizacija pravosuđa, tzv. anti-slapp Direktiva, Direktiva o zaštiti okoliša putem kaznenog prava te suzbijanje antisemitizma.
Sudionici sastanka su obaviješteni o najnovijim rezultatima pregovora između Vijeća EU i Europskog parlamenta u dosjeu e-dokazi (Uredba o europskom nalogu za dostavljanje i europskom nalogu za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim stvarima i Direktiva o pravnim zastupnicima za prikupljanje dokaza).
Raspravljalo se o Direktivi o povratu i oduzimanju imovine. Predloženom direktivom utvrđuju se minimalna pravila o praćenju i identifikaciji, zamrzavanju, oduzimanju i upravljanju imovinskom korišću u kaznenim stvarima. Raspravljalo se o pitanjima smatra li se da pravo pošteno suđenje i pravo na djelotvoran pravni lijek, kako je utvrđeno u relevantnim instrumentima, pružaju dostatnu razinu zaštite svim osobama na koje se odnose mjere iz predložene Direktive te smatra li se primjerenim proširiti prava na obranu i na osobe na koje se odnose mjere iz Direktive, a koje nisu optužene osobe.
Raspravljalo se i o Direktivi o strateškim tužbama usmjerenih protiv javnog sudjelovanja (EU anti-SLAPP direktiva"). Riječ je o neutemeljenim ili pretjeranim sudskim postupcima koje obično pokreću moćni pojedinci, lobiji, korporacije i državna tijela protiv stranaka koje izražavaju kritiku ili prenose poruke o pitanjima od javnog interesa koje su neugodne tužiteljima.
Usvojen je opći pristup za prijedlog Direktive o zaštiti okoliša putem kaznenog prava te za Uredbu o digitalizaciji pravosudne suradnje i pristupu pravosuđu te Direktivu o digitalizaciji pravosudne suradnje, koje imaju za cilj poboljšati učinkovitost i brzinu sudskih postupaka te olakšati pristup pravosuđu digitalizacijom postojećih kanala komunikacije.
Hrvatska smatra kako će buduća primjena ovih zakonodavnih akata u znatnoj mjeri pridonijeti kako ubrzanju postupaka, tako i znatnom smanjenju troškova, kao i modernizaciji i unaprjeđenju učinkovitosti europskih pravosudnih sustava u cjelini.
U okviru nezakonodavnih vijećanja ministri su razmijenili mišljenja vezano uz suzbijanje antisemitizma. Hrvatska će u ožujku 2023. preuzeti predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust koje će trajati do ožujka 2024. godine. Predsjedanje IHRA-om potvrda je predanosti RH suzbijanju antisemitizma i očuvanju sjećanja na žrtve Holokausta.
Usvojeni su Zaključci o borbi protiv nekažnjavanja zločina počinjenih u vezi s ruskim agresivnim ratom protiv Ukrajine. Republika Hrvatska podržala je usvajanje Zaključaka Vijeća koji su izraz kontinuirane podrške Ukrajini od strane država članica Europske unije.
Ministri su usvojili Zaključke o jačanju kapaciteta Europske pravosudne mreže za kibernetički kriminal (EJCN). Europska pravosudna mreža za kibernetički kriminal pokazala se kao važan i vrijedan čimbenik u naporima Unije u borbi protiv kibernetičkog kriminaliteta, a Republika Hrvatska posebno pozdravlja osnivanje Tajništva Mreže jer smatramo da se puni potencijal Mreže ne može ostvariti sve dok ona nema vlastitu organizaciju i dok u velikoj mjeri djeluje na ad hoc osnovi.
Raspravljalo se o pristupanju Europske unije Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (ECHR). Republika Hrvatska podržava dovršetak pristupnih pregovora i ostaje u potpunosti predana uspjehu cijelog procesa stvaranja jednog pravnog europskog prostora u pogledu zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Predsjedništvo je izvijestilo ministre o ministarskom forumu EU-a i Zapadnog Balkana o pravosuđu i unutarnjim poslovima, sastanku ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU i SAD-a, konferenciji o zviždačima, radionici o digitalizaciji pravosuđa. Predstavljeni su podaci Komisije o Preporukama o postupovnim pravima osumnjičenih i optuženih osoba kojima je određen istražni zatvor i o materijalnim uvjetima u tim zatvorima i o Godišnjem izvješću EU-a za 2022. o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima, a švedska delegacija prezentirala je Program rada budućeg Predsjedništva.