- Objavljeno: 24.06.2022.
Europsko vijeće potvrdilo spremnost Hrvatske za članstvo u europodručju s 1.1.2023.
"Ispunili smo sve kriterije, sve uvjete i prošli sve moguće filtere i kontrole", kazao je premijer Plenković i podsjetio da se najesen očekuje odluka i o ulasku Hrvatske u schengensko područje.
Ulaskom u eurozonu postajemo zanimljiviji ulagačima
"Hrvatska je visoko eurizirana država, u kojoj skoro 75 posto depozita naših štediša je već sada u eurima. Velika većina kredita koje imaju građani i kompanije također su u eurima. Imamo 2/3 trgovinske razmjene s članicama eurozone, imamo gotovo 2/3 dolazaka turista iz država eurozone. To znači da će se ovakva pozitivna financijska i ekonomska vijest odraziti i na ukupnu reputaciju i rejting Hrvatske, prije svega u ekonomskim i financijskim krugovima. To će, siguran sam, imati odlične reperkusije na naš kreditni rejting", kazao je Plenković, dodavši da će se ovakva pozitivna ekonomska i financijska vijest odraziti i na ukupnu reputaciju Hrvatske, prije svega u ekonomskim i financijskim krugovima.
"To će imati, siguran sam, odlične reperkusije na naš kreditni rejting", rekao je, podsjetivši da su dvije od tri agencije, u mandatu ove Vlade, podigle kreditni rejting na investicijski.
Na taj način, ocijenio je premijer, postajemo zanimljivi ulagačima koji do sada Hrvatsku, zbog činjenice što nije bila u eurozoni, nisu toliko vidjeli u svojim planovima i poslovnim pothvatima.
"Bit ćemo zemlja koja je provela najkraći period u europskom tečajnom mehanizmu 2, čak kraće nego Slovenija", istaknuo je Plenković, ocijenivši da smo ove ciljeve ostavili na najbolji mogući način
Na našu inicijativu doneseni jako dobri zaključci za BiH
Od ostalih tema raspravljenih u protekla dva dana, izdvojio je raspravu o ekonomskoj situaciji u Europi , jučerašnju odluku da se Ukrajini i Moldovi da status kandidata za članstvo u EU te govor koji je premijer Plenković imao, već treći put pred Europskim parlamentom.
Izdvojio je jako dobre zaključke za Bosnu i Hercegovinu donesene na hrvatsku inicijativu.
"Europsko vijeće prvi put kaže da je spremno dati Bosni i Hercegovini status kandidata. Izvukli su samo najbitnije reforme iz onih 14 uvjeta koje im je dala Europska komisija prije tri godine da se ostvare i da Komisija napravi jedno izviješće kako bi se i taj zadnji vagon na jugoistoku Europe gurnuo prije i snažnije i brže prema EU", kazao je Plenković te naglasio da hitno treba pristupiti rješenju ustavne i izborne reforme koja je osobito važna za ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda.
"Naši napori i prema BiH kao zemlji i prema zaštiti Hrvata u BiH čvrsti su, jasni, odlučni, konzistentni i donose rezultate kao i godinama do sada", zaključio je iskazavši veliko zadovoljstvo izrazito povoljnim i uspješnim boravkom u Bruxellesu.
"Sve to daje nam ohrabrenje da nastavimo takvim tempom i dalje", rekao je predsjednik Vlade.
Poziv Milanovićevim suradnicima da se maknu od njega
Upitan za komentar predsjednikovih izjava, Plenković je pozvao ljude, njegove suradnike se maknu od Milanovića.
"Ovaj put pozivam ljude koje ja dobro znam, koji su njegovi suradnici, dosta ozbiljni ljudi - Orsata Miljenića, Nevena Pelicarića, Dragu Lozančića da se maknu od njega", nabrojao je Plenković.
"Ako ostanu s njim, onda je poruka koju šalju da se slažu s njim, onda je njihov kredibilitet ravan nuli. Neka se ograde od njega neka se odmaknu od njega i njegove štetočinske politike za reputaciju zemlje”, rekao je Plenković reagirajući na Milanovićevu izjavu.
“Ja mislim da je veleizdajnik onaj tko je išao Željku Komšiću u kampanju u Sarajevu i poticao nekoga za koga Hrvati nisu glasali ni tada, a neće ni sada, da postane član predsjedništva. To nisam bio ja, nego on”, rekao je Plenković.
Dodao je da Milanović minira sve što vlada radi dobro, da podmeće klipove, na ružan i vulgaran način i da radi izravno na štetu Hrvata u BiH.
“Floskule koje on nastoji baciti u eter imaju samo jedan cilj, a to je našteti interesima Hrvatske, hrvatskog naroda i što je najvažnije interesima Hrvata u BiH”, kazao je.
Premijer je istaknuo da je Milanović ponovno izvrijeđao visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, koji bi mogao pomoći oko izbornog zakona, zatim je vrijeđao Sjedinjene Države, predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen te Bošnjake koji zbog toga mogu biti manje motivirani za dogovor s Hrvatima.
“To je toliko štetočinska politika da nam treba ogromna metla, ako ne i bager da sve to smeće koje on baca protiv Hrvatske, odnesemo, zakopamo i zabetoniramo", rekao je premijer te zaključio: "Razmjeri reputacijske štete za Hrvatsku, prije svega za njega, ali on tu nije bitan, jer je ionako izoliran, su jako veliki. Na sreću, postoji Vlada, odgovorna politika i naša postignuća", dodao je.
Na novinarsko pitanje kako je Milanović izoliran, predsjednik Vlade upitao je "Tko ga je pozvao, tko mu je uputio neko pismo, s kim se sastao za bilo koji interes Hrvatske. Što je dao za Schengen, što je dao za euro? Što je pomogao BiH i Hrvatima u BiH. Posvađao se sa svima. Ljudi razgovaraju s Hrvatskom jer postojimo mi."
Hrvatska je bila glavna tema na Europskom vijeću
Ponovno upitan o temama razgovora na Europskom vijeću, premijer je rekao da je danas glavna tema bila Hrvatska.
"Danas smo spojili dio Europskog vijeća o ekonomskim pitanjima i eurozoni i svi kolege su zahvaljivali Hrvatskoj i čestitali jer je naše članstvo u eurozoni dobar znak i za euro i za njegovu međunarodnu snagu", poručio je Plenković.
Govoreći o načinima borbe protiv inflacije premijer je spomenuo tri elementa: ono što može učiniti Europska središnja banka, što države i vlade mogu raditi fiskalnom politikom, prije svega smanjivanjem poreza što je naša vlada već napravila u energetskom paketu ili čini nekim drugim mjerama. Treći segment se odnosi na cijene energenata – zajedničkim nabavama sprječavanje i smanjivanje špekulativnog ponašanja na energetskom tržištu. To dovodi do porasta cijena hrane od čega kreću inflatorni pritisci.
"Govorili smo o tome da se komunikacija EK treba što bolje iskoristiti i na kvalitetan način graditi alternativni način opskrbe energentima u svjetlu napuštanja fosilnih goriva koja dolaze iz Rusije", kazao je, dodavši da je Vlada spremna na sve, jer joj je mandat obilježen, ne samo onim što su planirali i željeli napraviti za Hrvatsku već je ovo bilo vrijeme ogromnih izazova i velikih kriza.
Vladinom pravodobnom intervencijom sačuvana radna mjesta i egzistencija obitelji
"Našim pravodobnim i cjelovitom intervencijom sačuvali smo radna mjesta, egzistenciju obitelji i omogućili kompanijama da premoste ovu krizu," poručio je Plenković.
Upitan o zalihama plina, premijer je kazao da je Vlada dala jamstva Hrvatskoj elektroprivredi da se investira i nabavi plin te da se napune skladišta. Spomenuo je LNG terminal na Krku koji nam omogućuje neovisnu nabavu plina iz drugih izbora koji nemaju nikakve veze s ruskim plinom. "Na taj način ćemo osigurati sve što je potrebno i hrvatskom gospodarstvu i hrvatskim građanima", rekao je.
Na kraju je zaključio kako je ovo bio jako jako uspješan i dobar boravak u Bruxellesu kojim je posebno izrazito zadovoljan jer je Hrvatska, nakon devet i pol godina članstva, s dvije noge u dvije integracije – eurozoni i Schengenu.
Napomenuo je da svi koji su radili razumiju koliko je truda bilo potrebno. "Oni koji nikada ništa nisu napravili mogu to nipodaštavati, kao što to radi Milanović. Misli da je to nekakav slijed bez veze, da to dobije tko god hoće. To je ta ogromna razlika između štetočina, njega i nas koji smo ozbiljni, s ogromnim količinama postignuća", dodao je.
Plenković vjeruje da hrvatski građani znaju da nam Milanović međunarodno šteti, šteti Hrvatima u BiH, šteti interesima Hrvatske.
"Vlada, ne samo da čisti to smeće koje on ostavi iza sebe, nego radi dobro za Hrvatsku", zaključio je predsjednik Vlade, izrazio uvjerenje da će tu razliku dugoročno svi shvatiti te još jednom pozvao Milanovićeve suradnike koji ne podržavaju njegovu politiku da se miču "da ih ne bude sram sutra hodat po cesti".