Državni tajnik Goran Romek na sastanku Vijeća za konkurentnost (industrija i unutarnje tržište) u Bruxellesu

  • Slika
  • Slika
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Goran Romek sudjelovao je 28. studenog 2024. godine u Bruxellesu na sastanku Vijeća za konkurentnost (industrija i unutarnje tržište).

Mađarsko predsjedništvo predstavilo je Zaključke predsjedništva o budućnosti europske konkurentnosti. U Zaključcima predsjedništva poziva se na žurno povećanja produktivnosti i održivog rasta, uz zadržavanje socijalnog i gospodarskog modela EU-a.

Državni tajnik Romek pozdravio je uključivanje referenci na demografske izazove i teritorijalna ograničenja opskrbe u tekst Zaključaka na prijedlog Republike Hrvatske. Izjavio je da su Zaključci dostatno usmjereni na budućnost te da se u tom kontekstu posebno izdvajaju konkretne poruke za Plan za čistu industriju i energetski intenzivne industrije, značaj pravedne tranzicije te cjenovno pristupačne energije. U tom smislu dodao je da Hrvatska pozdravlja što je u Zaključke uključen poziv na žurne mjere za rješavanje stanja koje proizlazi iz visokih i nestabilnih cijena električne energije.

U pogledu nadolazećeg zakonodavnog ciklusa istaknuo je da je potrebno ojačati vezu između europske industrijske politike i Višegodišnjeg financijskog okvira, posebno vezano za financiranje čistih tehnologija uz poštivanje načela tehnološke neutralnosti, a sve kako bi se ostvarili ciljevi dekarbonizacije.

Druga točka rasprave na sastanku bila je razmjena mišljenja o politici boljih propisa u Europskoj uniji.  

Većina država članica pozdravila je prijedloge Europske komisije za smanjenje tereta izvješćivanja za 25%, kao i ideju o jedinstvenoj metodologiji za izračun administrativnog opterećenja, uključujući kumulativno opterećenje. Nekoliko ministara pozvalo je na pojačanu primjenu postojećih alata za bolje propise, kao što je procjena učinka propisa na malo i srednje poduzetništva (MSP test).

Državni tajnik izjavio je da Hrvatska pozdravlja napore za daljnjim smanjenjem administrativnog opterećenja i pojednostavljenjem propisa čime se potiču inovacije, konkurentnost i gospodarski rast. Također, dodao je da razvoj modernih alata za regulatorno upravljanje može poboljšati regulativu u kontekstu jačanja europske konkurentnosti i stvaranja povoljnog poslovnog okruženja. 

Pod točkom „Razno“, predstavljen je Zajednički prijedlog austrijske, bugarske, češke, talijanske, poljske, rumunjske i slovačke delegacije za novu europsku automobilsku politiku, uz postizanje ravnoteže između konkurentnosti i klimatskih ambicija. Republika Hrvatska dala je podršku inicijativi grupe država članica te je staknuta potreba usvajanje sveobuhvatne i dugoročne automobilske politike koja bi uključivala koordinirani višegodišnji plan ulaganja, uključujući industrijsku proizvodnju te istraživanje i razvoj. Također, Republika Hrvatska pozdravila je najavljeni industrijski akcijski plan EU-a za automobilski sektor, koji bi trebao uključivati mjere podrške cijelom lancu vrijednosti, uključujući proizvodnju komponenti te načelo tehnološke neutralnosti.

Pisane vijesti