NATO pozvao Hrvatsku na formalno otvaranje pregovora
BRUXELLES, 9. travnja 2008. (Hina) - Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer poslao je pisma ministrima vanjskih poslova Hrvatske i Albanije u kojima formalno poziva obje zemlje da zapocnu pristupne pregovore za ulazak u Savez, rekao je u srijedu glasnogovornik NATO-a James Appathurai.
"Glavni tajnik Jaap de Hoop Scheffer upravo je prije nekoliko minuta poslao pisma ministrima vanjskih poslova dviju zemalja" kako bi od njih zatražio da pošalju izaslanstvo u Bruxelles kako bi se otvorili pristupni pregovori", rekao je Appathurai na konferenciji za novinare u srijedu poslije podne.
U NATO-u ocekuju da ce Hrvatska i Albanija moci kao clanice sudjelovati na sljedecem summitu NATO-a u proljece 2009. godine u Strasbourgu i Kehlu.
NATO pozvao Hrvatsku na formalno otvaranje pregovora
BRUXELLES, 9. travnja 2008. (Hina) - Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer poslao je pisma ministrima vanjskih poslova Hrvatske i Albanije u kojima formalno poziva obje zemlje da zapocnu pristupne pregovore za ulazak u Savez, rekao je u srijedu glasnogovornik NATO-a James Appathurai.
"Glavni tajnik Jaap de Hoop Scheffer upravo je prije nekoliko minuta poslao pisma ministrima vanjskih poslova dviju zemalja" kako bi od njih zatražio da pošalju izaslanstvo u Bruxelles kako bi se otvorili pristupni pregovori", rekao je Appathurai na konferenciji za novinare u srijedu poslije podne.
U NATO-u ocekuju da ce Hrvatska i Albanija moci kao clanice sudjelovati na sljedecem summitu NATO-a u proljece 2009. godine u Strasbourgu i Kehlu. Appathurai istice da ce to ovisiti o brzini ratifikacije u zemljama clanicama i da nema jamstava da ce to biti dovršeno do sljedeceg summita.
Celnici NATO-a donijeli su 3. travnja na summitu u Bukureštu odluku da pozovu Hrvatsku i Albaniju da otpocnu pregovore o clanstvo u Savezu. Pregovori se održavaju na dva sastanka u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, na kojima ce se okupiti strucnjaci NATO-a i predstavnici hrvatske Vlade i trebali bi završiti za nekoliko tjedana. Rezultat tih razgovora je utvrdeni vremenski raspored dovršetka potrebnih reformi, koje se mogu nastaviti i nakon stupanja zemlje u clanstvo. Tijekom tih pregovora predstavnici pozvane zemlje službeno potvrde svoju volju da prihvacaju obveze koje proizlaze iz Washingtonskog ugovora, kojim je utemeljen NATO. Na prvom sastanku se razgovara o politickim i vojnim pitanjima, odnosno o tome jesu li ispunjeni traženi uvjeti za pristupanje NATO-u. Drugi sastanak je posvecen više tehnickim pitanjima - resursima, sigurnosnim i pravnim pitanjima te o doprinosu koji ce zemlja uplacivati u zajednicki proracun NATO-a. Velicina doprinosa odreduje se prema gospodarskoj snazi svake zemlje. Zemlje clanice u zajednicku blagajnu NATO-a uplacuju oko 0,5 posto svog vojnog proracuna. Prema procjenama, Hrvatska bi trebala uplacivati oko tri milijuna eura godišnje u NATO-ov proracun.
Po završetku pristupnih pregovora, pozvana zemlja šalje NATO-u pismo namjere zajedno s utvrdenim vremenskim rasporedom za dovršetak potrebnih reformi. Pismo namjere upucuje ministar vanjskih poslova pozvane zemlje glavnom tajniku NATO-a i u njemu zemlja potvrduje da prihvaca obveze koje proizlaze iz clanstva. Nakon toga, NATO priprema protokol Washingtonskom ugovoru, koji predstavlja amandman i koji nakon ratifikacije postaje sastavni dio Ugovora. Nakon potpisivanja protokola slijedi postupak ratifikacije u svim zemljama clanicama, sukladno njihovim nacionalnim procedurama. Kada se završi postupak ratifikacije, zemlje clanice obavijeste o tome americki State Department, koji je depozitar Washingtonskog ugovora, a onda glavni tajnik NATO-a poziva zemlju da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru.
Na kraju pozvana zemlja, sukladno svojoj nacionalnoj proceduri, ratificira protokol, a cim se svi ratifikacijski instrumenti dostave State Departmentu, ona postaje punopravnom clanicom NATO-a. Stupanje u clanstvo formalno se obilježava svecanim podizanjem zastave nove clanice ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu.
Priopćenja
