Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarovic u sklopu državnog posjeta Irskoj održala je predavanje na prestižnom sveucilištu Trinity Collegeu na temu "Europsko jedinstvo u potrazi za otpornošcu – razmišljanja zemlje koja je ušla 28.".
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarovic u sklopu državnog posjeta Irskoj održala je predavanje na prestižnom sveucilištu Trinity Collegeu na temu "Europsko jedinstvo u potrazi za otpornošcu – razmišljanja zemlje koja je ušla 28.".
„Europska unija proslavila je 60. godišnjicu postojanja u turbulentnim vremenima u kojima mora pronaci novi nacin kako osnažiti jedinstvo, pridobiti povjerenje gradana i zajamciti sigurnost,“ kazala je hrvatska Predsjednica. "Tako znacajna godišnjica uvijek traži promišljanje, posebice ako dolazi u turbulentnim i izazovnim vremenima. Postoje pitanja koja traže odgovore i ja cvrsto vjerujem da zajedno moramo pronaci novi nacin kako osnažiti naše jedinstvo, ponovo pridobiti potporu i povjerenje gradana i konsolidiranjem Europe osigurati cjelovitu sigurnost", kazala je.
„Tijekom tog 60-godišnjeg europskog projekta, izgradeno je snažno gospodarstvo na korist stotina milijuna ljudi diljem kontinenta,“ dodala je. "Medutim, uljuljkane relativnim prosperitetom, današnje generacije lako zaboravljaju najveca postignuca Europske unije: mir, slobodu, demokraciju, jednakost, ljudska prava", upozorila je predsjednica Grabar-Kitarovic.
Ocijenila je kako je lako previdjeti slobodu koju je Unija donijela španjolskoj, Portugalu ili Grckoj, ili zaboraviti snažnu želju naroda iza željezne zavjese da budu dio Europe. "Ta želja je bila naša vodilja i snaga u borbi za demokraciju i oslobadanje. Dolazeci iz zemlje koja se jako dobro sjeca rata koji je morala pretrpjeti kako bi ostvarila neovisnost i samoodredenje znaci da cijenimo mir, slobodu, prosperitet i stabilnost utjelovljene u Europskoj uniji", istaknula je.
Smatra kako se Europska unija suocava s najvecim i dalekosežnim izazovom, izrazivši pritom "duboko žaljenje" zbog odluke o Brexitu te upozorivši na rast populizma i nove zidove koji se podižu. "Jako dobro znamo što to znaci: ljudi pate na obje strane zida. Nacionalne granice mogu biti zidovi ili mostovi. Europski projekt je most koji nas ujedinjuje u razlicitosti i stoga ga moramo štititi i cijeniti", porucila je. Uvjerena je da su instinkti koji su vodili Europljane da prije 60 godina poduzmu taj "monumentalni projekt" još uvijek prisutni.
Izrazila je uvjerenje da Hrvatska kao nova clanica svoj manjak iskustva u funkcioniranju Unije može pretociti u prednost. "Vjerujem da na nove probleme ne možemo odgovoriti starim rješenjima, a Hrvatska donosi svježi pogled na stvari. Naše "neiskustvo" je prednost jer nam omogucuje da razmišljamo na novi nacin", kazala je predsjednica Grabar-Kitarovic. Istaknula je "nepokolebljivu predanost" trajanju europskog projekta i njegovoj neizbježnom, ali uspješnom razvoju.
Podsjetila je kako je jedna od najvecih snaga Europske unije cinjenica da je važan glas svake clanice te upozorila kako moramo izbjeci stvaranje "drugorazrednih" zemalja clanica. Ukoliko prode ideja o Europi u više brzina, nastavila je "ne smije se temeljiti na nacelu iskljucivanja".
"U tom smislu, mi, zemlje clanice, moramo stremiti prema otpornom jedinstvu - jedinstvu u zaštiti jednakih prava svih clanica i jedinstvu na nacin da ne dozvolimo da se razliciti razredi europskog clanstva uvriježe", kazala je predsjednica Grabar-Kitarovic.
Proširenje Europske unije je ocijenila jednim od najvažnijih postignuca, porucujuci da, ako želimo Europu u potpunosti konsolidirati kako bi osigurali stabilnost, sigurnost i razvoj, tada u nju moramo inkorporirati jugoistocnu Europu. "S integracijom jugoistocne Europe, Europska unija nece biti samo proširena, bit ce potpuna i konsolidirana. Nije dovoljno da taj dio Europe ostane na radaru. Jugoistocna Europa mora biti prioritet", zakljucila je Predsjednica.
Predsjednica Grabar-Kitarovic predavanje je održala studentima, profesorima i veleposlanicima na sveucilištu koje je 1592. godine utemeljila kraljica Elizabeta I. u zgradama raspuštenog augustinskog samostana Svih Svetih, po uzoru na Oxford i Cambridge (izvor: Ured Predsjednice RH; izvor fotografija: Ured Predsjednice RH, Filip Glas).
Priopćenja
