Europska buducnost Hrvatske i Srbije dominirala je trilateralnim sastankom madarskog, hrvatskog i srbijanskog predsjednika, Lászla Sólyoma, Ive Josipovica i Borisa Tadica, 16.04. u Pecuhu.
Europska buducnost Hrvatske i Srbije dominirala je trilateralnim sastankom madarskog, hrvatskog i srbijanskog predsjednika, Lászla Sólyoma, Ive Josipovica i Borisa Tadica, u petak u Pecuhu.
Rekavši na zajednickoj tiskovnoj konferenciji kako je gotovo siguran da ce Hrvatska završiti pregovore o punopravnom clanstvu u EU prije nego što Madarska 1. sijecnja 2011. preuzme predsjedanje Unijom, predsjednik Josipovic je ocijenio kako Hrvatskoj uz ostvaren bitan napredak još preostaje nekoliko pitanja, prije svega glede suradnje s Haaškim sudom. No i tu je, rekao je Josipovic, Hrvatska ucinila gotovo sve, predala sve dokumente, a nastoji u potpunosti razriješiti situaciju oko topnickih dnevnika. Izrazio je nadu u pozitivno ocitovanje glavnoga haškog tužitelja Sergea Brammertza o punoj suradnji Hrvatske s tim sudom.
Za Hrvatsku je, ponovio je Josipovic, od iznimnog interesa da u Europsku uniju udu i susjedne zemlje regije. "Zbog toga sam vrlo zadovoljan što smo predsjednik Tadic i ja potvrdili nužnost brzoga i odlucnog rješavanja svih otvorenih pitanja, a to je potrebno uciniti i s drugim susjednim zemljama", rekao je Josipovic.
Srbijanski predsjednik Tadic istaknuo je kako je Srbiji važno da je ovaj sastanak potvrdio da ni jedna zemlja clanica nece kociti zemlje kandidatkinje u procesu pristupa Europskoj uniji, vec da ce iskljucivo mjerilo biti ispunjenje kopenhaških kriterija propisanih za ulazak u EU.
"Srbija želi da Hrvatska što prije postane clanica Europske unije, jer bi to znacilo da ce uskoro to moci ostvariti i Srbija", rekao je Tadic.
Madarski predsjednik László Solyom istaknuo je dobro ozracje koje je vladalo na trostranom sastanku, istaknuvši ga kao primjer suradnje unutar regije, važan s aspekta proširenja Europske unije, ali i za svaku od tri države pojedinacno.
Najavio je kako ce Madarska i dalje ciniti sve kako bi pomogla Hrvatskoj i Srbiji u integraciji u EU i ustvrdio kako je sretan zato što ce u vrijeme madarskoga predsjedanja EU-om Hrvatska završiti pregovore, dok bi Srbija trebala dobiti status službenoga kandidata za clanstvo.
Važna tema sastanka bilo je i pitanje manjina, a Sólyom je rekao da se razgovaralo o stvaranju "kulturnih nacija", zajednica etnickih skupina koje dijele isti jezik, istu kulturu, povijest i identitet, iako njezini pripadnici imaju razlicita državljanstva. "To bi mogao biti temelj za rješavanje pitanja manjina medu europskim zemljama", rekao je madarski predsjednik, naglasivši da "kulturne nacije" ne bi imale nikakve teritorijalne pretenzije.
Sólyom je zahvalio Tadicu i Josipovicu na njihovom osobnom i doprinosu njihovih zemalja pomirenju u regiji, rekavši kako je jako dobro da su takve geste i potezi povuceni razmjerno brzo nakon završetka rata.
Tadic je posebno istaknuo nove standarde u politici pomirenja u regiji, koje njeguje zajedno s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovicem, izrazivši ponos zbog odluke srbijanskog parlamenta da usvoji Deklaraciju o Srebrenici, kojom se ogradila od strašnih zlocina tamo pocinjenih i ustvrdivši kako takva politika zaslužuje pohvalu.
Trojica predsjednika dio su razgovora, koji se s predvidenog jednog, produžio na puna dva sata, posvetili i temi ekologije, odnosno stvaranja bioloških rezervata u podrucju izmedu Mure, Drave i Dunava. Josipovic je rekao kako je ekologija pitanje buducnosti za sve zemlje u Europi i kao posebno težak spomenuo problem mina u Hrvatskoj, koji je opterecuje ne samo na ekološkom nego i sigurnosnom i gospodarskom planu.
Zbog toga se i javno zahvalio predsjednicima Sólyomu i Tadicu za njihovom obecanju da ce se zalagati za da Hrvatska dobije medunarodnu pomoc za projekte razminiravanja.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipovic se tijekom dana sastao s hrvatskom zajednicom u Pecuhu, a zatim se s Borisom Tadicem uputio u selo Backi Monoštar, gdje su se obojica susrela s predstavnicima hrvatske zajednice u Vojvodini.
Priopćenja
