U Stuttgartu proslavljena 30. godišnjica hrvatske nastave u Baden-Württembergu

  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
U dvorani Bürgerhaus Kursaal Bad Cannstatt svečanim je programom obilježeno 30 godina djelovanja hrvatske nastave u Baden-Württembergu.
 
Proslava je započela je izvođenjem hrvatske i njemačke himne, nakon čega je prisutne pozdravila Ivana Nosić, koordinatorica koordinacije Stuttgart i voditeljica Centra hrvatske nastave u Stuttgartu.
 
Koordinatorica Nosić iskoristila je priliku kako bi okupljenima, ali i svima koji nisu mogli prisustvovati ovoj svečanosti, a dali su svoj doprinos radu hrvatske nastave i djelovanju Hrvatskoga prosvjetnoga društva, zahvalila za sve žrtve koji su i sami učinili za svoju zajednicu, svoj jezik i svoj narod. Koordinatorica je zahvalila i za svu pomoć i podršku hrvatskoj nastavi i Hrvatskome prosvjetnom društvu od devedesetih godina, kada je hrvatska nastava zahvaljujući entuzijazmu i požrtvovnosti članova naših zajednica osnovana, do danas, kada stojimo u po mnogočemu različitu vremenu i pred izazovima koje to vrijeme nosi.
 
Proslavi su nazočili brojni ugledni gosti, među kojima je i generalni konzul RH u Stuttgartu Ivan Sablić, koji je svojim govorom podsjetio na važnost hrvatskoga jezika, posebice u iseljeništvu.
"Jezik kojim govorimo značajna je odrednica našeg identiteta", rekao je Sablić, te istaknuo jezik i kao važnu političku odrednicu.
 
"Stečeno znanje, sve ono što smo u Hrvatskoj stvorili, prenosi se s generacije na generaciju našim hrvatskim pismom. Nekada se to radilo i tradicionalnom usmenom predajom. O obiteljskim precima saznajemo iz obiteljskih priča naših starijih. Malo što nas definira tako osobno kao taj način prenošenja informacija. Sve se to čini putem jezika. Jezik je važna politička odrednica uz koju se vežemo nacionalno, a nerijetko su zbog jezika izbijali nemiri i ratovi. Upravo smo u posljednja tri mjeseca svjedoci događanja u Ukrajini gdje se jednom narodu i državi uskraćuje pravo na nacionalne elemente, samoodređenje i egzistenciju. Sve nas to itekako podsjeća na devedesete i desetljeća prije. Želja da se osamostalimo i emancipiramo kao narod sa svojom samostalnom državom u kojoj ćemo govoriti svoj jezik, svoj na svome, trajala je nekoliko stoljeća. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika iz 1967. godine velika je znanstvena, a i politička pobjeda kojom je neupitno definiran položaj i daljnji razvoj hrvatskoga jezika, rekao je između ostalog generalni konzul Ivan Sablić.
Više stotina posjetitelja, učenika hrvatske nastave i njihovih roditelja, pozdravili su i prof. Estera Šimić, viša stručna savjetnica za hrvatsku nastavu u inozemstvu iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, zatim Matthias Wolf, voditelj Ministarskog savjeta za europska i međunarodna pitanja (Ministarstvo za kulturu, mlade i sport Baden-Württemberga), Alen Saček, predsjednik Glavnoga školskog odbora koordinacije Stuttgart, te Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine.
U bogatom programu, koji je vodio koordinator koordinacije Ulm Matko Đevoić, gosti su mogli uživati u izvedbama mezosopranistice Melise Vlahović i pijanistice Ivane Štimac. Glumac Antonio Šunjić izveo je scenu iz romana „Prosjaci i sinovi“, dok su učenici hrvatske nastave scenski priredili „Hrvatski kolaž“.
 
Nastup učenika plesnim su točkama upotpunili članovi folklorne skupine „Tančec“ iz Ehingena te članovi tamburaškog sastava „Primaši“ iz Ehingena, ujedno i bivši učenici hrvatske nastave.

Autor fotografija: Željko Cindrić

Pisane vijesti