- Objavljeno: 05.11.2014.
Njemačka i Britanija za novi pristup približavanju BiH EU-u
Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusic, na poziv njemackog mvp Frank-Walter Steinmeiera i britanskog mvp Phillipa Hammonda, sudjelovala je u srijedu, 05. studenog na Aspen Institute konferenciji ministara vanjskih poslova jugoistocne Europe, na kojoj su njemacki i britanski ministri vanjskih poslova pokrenuli su u srijedu inicijativu za brže približavanje BiH Europskoj uniji i pozvali politicare te zemlje da što prije krenu u nužne reforme cim se formira nova vlast nakon nedavnih izbora.
Konferencija je osim ministara regije (albanskog Ditmira Bushatija, BiH Zlatka Lagumdžije, crnogorskog Igora Lukšica, kosovskog Envera Hoxaja, makedonskog Nikole Poposkog te srpskog, Ivice Dacica), okupila i dužnosnike EU-a i NATO-a te SAD-a.
"Velika Britanija i Njemacka krenule su u inicijativu da se promijeni pristup prema BiH, da se iz pasivne uvjetovanosti krene u aktivnu uvjetovanost, da se ne kaže samo ovo su kriteriji koje morate ispuniti, nego radit cemo s vama da ih ispunite", rekla je ministrica Pusic novinarima nakon konferencije.
Vracanje zapadnog Balkana na dnevni red europske politike zapocelo je hrvatskom inicijativom u Bruxellesu u veljaci i usvajanjem zakljucaka koji se odnose na BiH na travanjskom Vijecu za vanjske poslove.
Pusic je rekla kako je sada važno da ta inicijativa postane službena inicijativa bloka 28 europskih država. "Iznimno je važno da se uz sve druge krize u europskom susjedstvu BiH vrati na dnevni red EU-a", naglasila je ministrica.
Po njezinim rijecima, za to je potrebna suradnja i pritisak gradana BiH te jasan stav kako se od izabranih politicara ocekuje da u novom mandatu postave BiH na siguran put prema clanstvu u EU-u.
"Za stabilnost Europe, posebno u aktualnim geopolitickim i sigurnosnim okolnostima, kljucna je stabilnost Zapadnog Balkana i jugoistocne Europe", zakljucila je Pusic.
Steinmeier i Hammond u srijedu su uputili i otvoreno pismo gradanima BiH u kojem stoji da ce iduce cetiri godine biti odlucujuce za buducnost te države za koju je nužno brzo formiranje vlasti koja bi kao prioritet trebala odrediti konkretne reforme.
Dvojica ministara predložit ce stoga Bruxellesu da od izabranih politicara traži da se na to obvežu pismenom izjavom i prihvacanjem obveze da plan reformi dogovore s EU-om.
"Ako vaši politicari to ucine, onda cemo mi zauzvrat od EU-a tražiti da, nakon dugog kašnjenja, na snagu stupi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju", kažu ministri.
Isticuci kako se ne žele vracati u vrijeme kad su se zakoni i odluke donosili po medunarodnom nalogu, Steinmeier i Hallmond naglašavaju kako žele da demokratski sustav BiH ucinkovito funkcionira, a zemlja bude nezavisna i jaka.
"Želimo da vaša nova vlada bude prva na tom putu, a mi cemo biti darežljivi u pružanju potpore onima koji odrede put ka boljoj buducnosti", stoji u pismu.
Ministri kažu da novi pristup ne mijenja uvjete pristupanja EU-u i ne predstavlja smanjenje standarda te da, ako BiH želi uživati pogodnosti clanstva u Uniji, mora ispuniti uvjete koji vrijede za sve buduce clanice, ukljucujuci rješavanje pitanja prava manjina koje je istaknuto u slucaju Sejdic – Finci.
"Ali mi ovo ne možemo uraditi sami. Trebaju nam partneri u BiH s vizijom i osjecajem odgovornosti, vode kojima je cilj opca dobrobit, a ne samo prividna dobrobit za njihovo izborno tijelo", porucili su njemacki i britanski ministar gradanima BiH.
I ova konferencija dio je, u posljednjih nešto više od pola godine intenziviranih razgovora o regiji, njenim europskim perspektivama i nacinima prakticnog ostvarenja te europske buducnosti. Vracanje zapadnog Balkana na dnevni red europske politike zapocelo je hrvatskom inicijativom u Bruxellesu u veljaci ove godine te usvajanjem zakljucaka koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu na travanjskom Vijecu za vanjske poslove, s obzirom da je stabilno i sigurno okruženje trajni hrvatski nacionalni i državni interes. Hrvatska vanjska politika regiju je postavila medu svoje prioritete, a bilo nam je važno osigurati i podršku europskih partnera, u cemu smo i uspjeli. Hrvatska kao dio regije, ali i dio srednje Europe te Mediterana, ima interesa i odgovornost za stabilnost regije.
Priopćenja