Ljudska prava

PODRUCJE LJUDSKIH PRAVA - 'Ljudska prava' cine jedno od tri temeljna nacela na kojima se zasniva rada Vijeca Europe, u svrhu cije je promocije i zaštite izgraden sustav mehanizama unutar te najstarije europske organizacije. Najpoznatiji takav mehanizam je svakako Europski sud za ljudska prava, koji medutim, iako ga je utemeljilo i financira ga VE, djeluje kao samostalna pravosudna institucija zadužena za kontrolu primjene osnovnog pravnog instrumenta VE – Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama iz 1950. Osnovna djelatnost Suda jest razmatranje pojedinacnih zahtjeva podnesenih od strane, pojedinaca, nevladinih udruga ili skupina pojedinaca koje tvrde da su žrtve povreda prava i sloboda predvidenih Konvencijom i njenim Protokolima. Dužnost predsjednika Suda aktualno obnaša ugledni švicarski profesor medunarodnog prava, g. Luzius Wildhaber. Svaka clanica Konvencije u Sudu je predstavljena sucem te zemlje, a tu funkciju u odnosu Republiku Hrvatsku aktualno obnaša sutkinja Nina Vajic, u svom drugom šestogodišnjem mandatu. Visoki ugled koji uživa Europski sud za ljudska prava temelji se na njegovoj iznimno bogatoj pravnoj praksi koju karakterizira stalno insistiranje na daljnjem jacanju standarda zaštite ljudskih prava, pravnoj obvezatnosti presuda za države stranke, kao i stožernoj ulozi koju ima u arhitekturi europskog sustava zaštite ljudskih prava. Kako je Sud i zbog svoje iznimne uspješnosti izložen stalnom povecanju broja podnesenih zahtjeva, Odbor ministara usvojio je u svibnju 2004. Protokol 14. uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima, kojim se u sustav unose promjene s ciljem poboljšanja ucinkovitosti Suda. Republika Hrvatska medu prvima je potpisala navedeni Protokol. Ugled Europskog suda za ljudska prava potvrduje i izuzetan interes hrvatskih gradana za tu pravosudnu instituciju - 2003. godine Sud je zaprimio sveukupno 747 pojedinacna zahtjeva iz Republike Hrvatske. Sud je 2003. donio šest presuda u slucajevima protiv Republike Hrvatske, što je broj identican broju presuda donesenih protiv RH 2002. Republiku Hrvatsku pred Europskim sudom zastupa zastupnik Vlade. Kako nadzor nad provodenjem presuda Europskog suda za ljudska prava vrši Odbor ministara, razmatranje provedbe presuda Suda odvija se u okviru specijaliziranih sastanka Odbora ministarskih zastupnika, gdje RH zastupa Stalno predstavništvo. U okviru ove djelatnosti SP redovito koordinira sa vladinim zastupnikom i Odjelom za izvršenje presuda VE informacije o provedbi presuda od strane RH, kao i o novim zakonodavnim rješenjima i provedbi pravosudne reforme u kontekstu uklanjanja uzroka kršenja ljudskih prava koja se jamce Konvencijom. Specijalizirani sastanci o provodenju presuda Europskog suda prilika su i za izvršavanje tzv. kolektivnog nadzora na provedbom odluka Suda, te u tom kontekstu SP prati i izvršavanje presuda od strane drugih zemalja. Republika Hrvatska stranka je i drugih konvencija Vijeca Europe u podrucju ljudskih prava koje predvidaju nadzorne mehanizme njihove provedbe. Provedbu Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina nadzire ekspertni Savjetodavni odbor. Savjetodavni odbor zapocinje drugi ciklus nadzora primjene Konvencije. RH medu prvima je podnijela izvješce, te se posjet Savjetodavnog odbora planira u rujnu 2004. Europski Odbor za prevenciju mucenja i drugog necovjecnog i ponižavajuceg postupanja i kažnjavanja koji nadzire primjenu Konvencije o prevenciji mucenja (CPT) posjetio je po drugi put mjesta zadržavanja u RH, u prosincu 2003. Odbor je posjetio zatvore u Lepoglavi i Splitu, prihvatni centar Ježevo, policijske stanice u Crnomercu i Trogiru, te psihijatrijsku bolnicu u Vrapcu i Dom socijalne skrbi za duševno oboljele u Nuštru. Drugo izvješce o provedbi Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima RH je predala 2003., a Ekspertni odbor koji nadzire provedbu Povelje (i kojom aktualno potpredsjedava predstavnica RH Vesna Crnic Grotic) u proljece 2004. posjetio je RH. Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti ustanovljena je odlukom Prvog summita poglavara država i vlada VE 1993. Zadatak joj je suzbijati rasizam, ksenofobiju, antisemitizam i netoleranciju na cijelom kontinentu i u kontekstu zaštite ljudskih prava. Komisija, uz opce preporuke, takoder ocjenjuje stanje u pojedinim zemljama. Funkcija Povjerenika za ljudska prava Vijeca Europe ustanovljena je rezolucijom 99(50) Odbora ministara usvojenom povodom obilježavanja 50. obljetnice VE. Povjerenik je izvansudska neovisna institucija ciji mandat obuhvaca: promicanje obrazovanja i jacanja svijest o ljudskim pravima, davanje doprinosa promicanju zaštite ljudskih prava u državama clanicama te pružanje savjeta i informacija o zaštiti ljudskih prava i sprecavanju kršenja ljudskih prava, u suradnji s nacionalnim institucijama za zaštitu ljudskih prava i ombudsmanima. Dužnost Povjerenika za ljudska prava u šestogodišnjem, prema jednoglasnim procjenama, vrlo uspješnom mandatu obnaša Alvaro Gil Robles, istaknuti španjolski borac za ljudska prava. Na temelju iskustava prikupljenih prigodom posjeta državama, Povjerenik izvještava o stanju ljudskih prava u pojedinim državama clanicama. Dosada se Povjerenik uglavnom fokusirao na izvješca o opcem stanju ljudskih prava. Povjerenik je u lipnju 2004. po prvi puta posjetio i Republiku Hrvatsku, a njegovo se izvješce ocekuje pocetkom jeseni. Ažurirano 18. kolovoza 2004.

Priopćenja