Kao predsjedateljica, Hrvatska će podržati reformu Vijeća Europe

U svom govoru pred Parlamentarnom skupštinom Vijeca Europe u Strasbourgu, predsjednik Vlade Andrej Plenkovic založio se za politike koje uživaju podršku gradana kako bi se vratilo povjerenje u europske institucije koje mogu pružiti rješenja, ali bez padanja u zamke populizma. Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic, koji je boravio u posjetu Strasbourgu, sastao se jutros s predsjednicom Parlamentarne skupštine Vijeca Europe Lilianom Maury Pasquier i glavnim tajnikom Parlamentarne skupštine Wojciechom Sawickijem te glavnim tajnikom Vijeca Europe Thorbjornom Jaglandom, a potom se obratio clanovima Parlamentarne skupštine Vijeca Europe. U svom je govoru predsjednik Vlade naglasio da ova institucija uspostavljena nakon Drugog svjetskoga rata, više no ikoja druga europska institucija, simbolizira pomirenje izmedu naroda europskoga kontinenta i najbolje ilustrira prednosti koje proizlaze iz suradnje zasnovane na osnovnim vrijednostima slobode, demokracije, ljudskih prava i vladavine prava. Naglasio je da je Hrvatska dugo stremila prema ovim vrijednostima koje su postale sinonim njezine ponovno postignute samostalnosti 1991. godine i oznacile povratak Hrvatske u veliku obitelj demokratskih država. Podsjetio je da su prve godine hrvatske samostalnosti bile obilježene ratom. „Taj je rat danas daleko iza nas, ali nam je to tragicno iskustvo pomoglo da bolje shvatimo važnost mira i onih vrijednosti koje zastupa Vijece Europe i zato danas želimo odati pocast osnivacima ove paneuropske organizacije i njezine pionirske uloge nakon 1949. u izgradnji Europe, u trenutku kad je kontinent još bio u ruševinama“, kazao je Plenkovic i dodao da Europa nastavlja utjelovljavati nadu i inspirirati žene i muškarce širom svijeta cija su osnovna ljudska prava ugrožena. Živi primjer transformacijske moci Vijeca Europe Zahvalio je na tome Vijecu Europe i naglasio da sve njegove clanice moraju osigurati sveobuhvatnu i jednoznacnu provedbu standarda koje europske zemlje dijele na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini. „Hrvatska je po prvi put otkako je postala clanicom Vijeca Europe 1996., preuzela predsjedanje Vijecem prošloga svibnja. Prije toga je morala ispuniti dug popis obveza koje su dovele do duboke promjene hrvatskoga društva i postala živi primjer transformacijske moci Vijeca, osobito u svjetlu napora koje smo morali poduzeti na putu ulaska u Europsku uniju.“ „Hrvatska je“, nastavio je premijer, „osobito vezana uz nacela Vijeca Europe i demokratske vrijednosti, s obzirom na cijenu koju je morala platiti braneci se. U trenutku kad je naša Organizacija suocena s ozbiljnim izazovima, Hrvatska snažno podržava reformu Vijeca Europe i definiranje jasne perspektive i dugorocne strategije“. Plenkovic smatra da je potrebno daljnje jacanje jedinstva i udruživanje napora na ponovnom pridobivanju povjerenja gradana. Borba protiv korupcije, jedan od prioriteta Govoreci o sustavu konvencija i Europskome sudu za ljudska prava, predsjednik Vlade istaknuo je Konvenciju o ljudskim pravima kao najznacajniji mehanizam doprinosa zaštiti i promicanju ljudskih prava i vladavine prava u Europi, a kljucnom karikom tog sustava pravo individualnog obracanja Sudu. Provedba presuda koje sud donosi od kljucne su važnosti za kredibilitet Organizacije, smatra premijer te je od najvece važnosti da zemlje clanice ispunjavaju sve svoje obveze, ukljucujuci i one financijske. Hrvatska pozdravlja cinjenicu da Parlamentarna skupština radi na svome kredibilitetu i poduzima konkretne radnje za uspostavu nulte tolerancije na korupciju bilo koje vrste. „Korupcija je društveno neprihvatljiva pojava koja izravno ugrožava ljudska prava, razara moral i opasna je za stabilnost i ekonomski napredak države, ili kao u ovom slucaju, kredibilnosti Parlamentarne skupštine i Vijeca Europe. Hrvatska snažno podržava borbu protiv korupcije kao osnovni preduvjet za razvoj otvorenog i demokratskog društva“, kazao je predsjednik Vlade i ponovio da je upravo zato Hrvatska borbu protiv korupcije definirala kao jedan od prioriteta svog predsjedanja Odborom ministara Vijeca Europe, zajedno uz zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizaciju i jacanje lokalne uprave i samouprave, te zaštite kulturne baštine i kulturnih ruta. U suradnji s Grupom država za borbu protiv korupcije (GRECO), Hrvatska ce organizirati ministarsku konferenciju „Jacanje transparentnosti i odgovornosti s ciljem prevencije korupcije“ u listopadu ove godine, najavio je premijer. Odgovoriti neutemeljenim strahovima Predsjednik Vlade spomenuo je i Konvenciju Vijeca Europe o sprecavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatu i kao Istanbulska konvencija, koju je Hrvatska znacajnom vecinom ratificirala 13. travnja, pridruživši se tako skupini 30 zemalja koje su vec pristupile ovom znacajnom medunarodnom instrumentu u borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Upozorio je da se pri tome Vlada susrela s javnom protukampanjom koja se služila lažnim informacijama i ocito pogrešnim tumacenjem u vezi s rasponom i sadržajem obveza koje proizlaze iz Konvencije. Slicne kampanje dogadale su se i u drugim clanicama organizacije, stvarajuci neprijateljsku atmosferu i produbljujuci podjele u društvu, a mogle bi utjecati i na buduce ratifikacije. „Stoga ih Vijece Europe mora ozbiljno shvatiti i dodatno se angažirati, uz države clanice, da bolje objasni potrebu njezinog donošenja“. Premijer smatra dobrodošlom fokusiranu informativnu kampanju koja ce odgovoriti na neutemeljene bojazni u javnosti i pojasniti stvarni raspon i sadržaj obveza koje proizlaze iz Konvencije. Bosni i Hercegovini pružiti posebnu pažnju Osvrcuci se na situaciju na jugoistoku Europe, premijer je naglasio jednu zajednicku znacajku svih država toga podrucja: sve su one dio procesa proširenja Europske unije – ili su kandidati ili potencijalni kandidati za ulazak u Europsku uniju. Istaknuo je snažno uvjerenje Hrvatske da je proširenje od zajednickog interesa i za EU i za zemlje zapadnoga Balkana te bi znacilo konsolidaciju i jacanje europskoga projekta. „Stoga Hrvatska daje punu potporu svim svojim južnim i istocnim susjedima u provodenju reformi i naporima u pridruživanju Europskoj uniji“, istaknuo je. Kao što je Hrvatska pozdravila održavanje Summita EU – Zapadni Balkan u Sofiji koji je organizirala Bugarska za vrijeme svoga predsjedanja, i Hrvatska ce, 20 godina nakon prvog takvoga summita u Zagrebu 2000. godine, tijekom svoga predsjedanja u prvoj polovici 2020., ponovno organizirati summit koji ce fokus staviti na proširenje EU, najavio je premijer. Pozdravio je sporazum postignut izmedu Skopja i Atene o pitanju imena Makedonije i vjeruje da ce to omoguciti otvaranje pregovora i zasluženu pozivnicu NATO-a. „Poseban fokus stavili smo na Bosnu i Hercegovinu koja zaslužuje pažnju cijele medunarodne zajednice i odgovornost svih nas da podupremo plan europskih reformi i integracija jer je to generator prosperiteta. U tom smislu ocekujemo napredak nakon izbora u listopadu. Imamo slican stav u pogledu svih susjednih zemalja, u svjetlu dobrosusjedskih odnosa“, potvrdio je predsjednik Vlade. Europskim rješenjem na migracijski izazov Posebno je pozdravio predstavnike Ukrajine, zemlje za koju je kazao da mu je posebno bliska još od vremena kad je bio zastupnik u Europskome parlamentu ciji teritorijalni integritet i europske reforme Hrvatska podupire. „Stoga pozdravljamo sutrašnju konferenciju u Danskoj koja ce pružiti potporu vašim nastojanjima“, porucio je. Predsjednik Vlade osvrnuo se i na pitanje migracija. „Svi znamo kako je velika izbjeglicka kriza utjecala na europsku politiku, na politike u našim zemljama clanicama. Kriza je pocela 2016. i bilo je više ruta, a to ce biti i tema u nadolazecim godinama. Tu je rijec o siromaštvu, ratovima i drugim problemima s kojima se suocavaju narodi u Sjevernoj Africi, Bliskom Istoku. Mnogi od njih traže bolji život u Zapadnoj Europi. To je nešto što svi moramo sagledati zajednickim snagama jer ce samo europsko rješenje donijeti pozitivan rezultat. Ako solidarno podijelimo teret, i stvarajuci partnerstva s neeuropskim zemljama, pomoci cemo im da smanje pritisak i riješe problem izvan Europske unije. Plenkovic takoder smatra da treba doci do revizije Dublinskoga procesa u pogledu migracija. Ovaj proces, smatra premijer, doveo je do posljedica na nacionalnoj razini te je došlo do porasta populizma i kritike europskoga projekta, koji se pažljivo gradi zadnjih sedamdeset godina. „Mislim da moramo izvuci lekcije, donijeti politike koje podupiru naši gradani, kako bismo vratili povjerenje u europske institucije koje mogu pružiti rješenja, bez padanja u zamke populizma, tona i retorike vidljive zadnjih godina“, zakljucio je svoj govor predsjednik Vlade Andrej Plenkovic. Vijece Europe osnovano je 1949. godine i najstarija je europska organizacija, sa sjedištem u Strasbourgu. Glavni su joj ciljevi jacanje demokracije, zaštite ljudskih prava i vladavine prava na europskom kontinentu. Vijece Europe broji 47 država clanica, a Hrvatska je postala clanica 1996. Od svibnja do studenog 2018. Hrvatska prvi put predsjeda Odborom ministara Vijeca Europe. Video obracanja predsjednika Vlade u Parlamentarnoj skupštini Vijeca Europe Izvor - https://vlada.gov.hr/vijesti/kao-predsjedateljica-hrvatska-ce-podrzati-reformu-vijeca-europe/24044

Priopćenja