I ove je godine Veliki tjedan uoci Uskrsa te blagdan Uskrsa u Vatikanu obilježen svecanim obredima i misama koje je predvodio papa Benedikt XVI.
Na blagdan Velikog cetvrtka, 1. travnja, papa Benedikt XVI. služio je misu Vecere Gospodnje u 17:30 sati u bazilici sv. Ivana Lateranskog. Na Veliki petak, 2. travnja, u 17:00 sati, u bazilici sv. Petra, predvodio je liturgiju, kojom se slavi Muka Kristova. Iste veceri kod rimskog Koloseuma Papa je predvodio tradicionalni Križni put.
Na Veliku subotu, 3. travnja, u 21:00 sati u bazilici sv. Petra održan je obred Uskrsnog bdijenja, dok je na Uskrs, u nedjelju 4. travnja, papa Benedikt XVI. najprije je u 10:30 predvodio misu na Trgu sv. Petra, a zatim je u podne odaslao tradicionalni blagoslov „Urbi et Orbi“ (Gradu i Svijetu), cestitavši Uskrs na 65 jezika, medu kojima i na hrvatskome.
Svim obredima Velikog tjedna, ukljucujuci Uskrs, prisustvovao je vlp Emilio Marin sa suprugom, te treci tajnik Ines šprem.
I ove je godine Veliki tjedan uoci Uskrsa te blagdan Uskrsa u Vatikanu obilježen svecanim obredima i misama koje je predvodio papa Benedikt XVI.
Na blagdan Velikog cetvrtka, 1. travnja, papa Benedikt XVI. služio je misu Vecere Gospodnje u 17:30 sati u bazilici sv. Ivana Lateranskog. Na Veliki petak, 2. travnja, u 17:00 sati, u bazilici sv. Petra, predvodio je liturgiju, kojom se slavi Muka Kristova. Iste veceri kod rimskog Koloseuma Papa je predvodio tradicionalni Križni put.
Na Veliku subotu, 3. travnja, u 21:00 sati u bazilici sv. Petra održan je obred Uskrsnog bdijenja, dok je na Uskrs, u nedjelju 4. travnja, papa Benedikt XVI. najprije je u 10:30 predvodio misu na Trgu sv. Petra, a zatim je u podne odaslao tradicionalni blagoslov „Urbi et Orbi“ (Gradu i Svijetu), cestitavši Uskrs na 65 jezika, medu kojima i na hrvatskome.
Svim obredima Velikog tjedna, ukljucujuci Uskrs, prisustvovao je vlp Emilio Marin sa suprugom, te treci tajnik Ines šprem.
Veliki tjedan uoci Uskrsa te blagdan Uskrsa u Vatikanu je obilježen svecanim obredima i misama koje je predvodio papa Benedikt XVI.
Na blagdan Velikog cetvrtka, 1. travnja, papa Benedikt XVI. služio je misu Vecere Gospodnje u 17:30 sati u bazilici sv. Ivana Lateranskog. Na Veliki cetvrtak, kada je i ustanovljena euharistija, po uzoru na Krista koji je kao cin poniznosti prao noge svojim ucenicima, svake godine na taj dana Papa to isto cini. Benedikt XVI. je na misi u Lateranskoj bazilici prao noge dvanaestorici. U propovijedi je papa Benedikt XVI. istaknuo da nam svecenicka molitva „daje garanciju da objava Apostola nikad ne može nestati, vec je uvijek ispit savjesti za sve nas“.
Na Veliki petak, 2. travnja, u 17:00 sati, u bazilici sv. Petra, liturgiju, kojom se slavi Muka Kristova, predvodio je papa Benedikt XVI. Liturgija se sastojala od citanja, klanjanja križu i pricesti. Iste veceri kod rimskog Koloseuma Papa je predvodio tradicionalni Križni put.
Na Veliku subotu, 3. travnja, u 21:00 sati u bazilici sv. Petra održan je obred Uskrsnog bdijenja. Najprije je Papa u atriju bazilike održao blagoslov vatre, zatim je procesija ušla u baziliku gdje je održana liturgija rijeci, koja se sastoji od citanja i pjevanja psalama, zatim obred krštenja desetak djece i odraslih sa više kontinenata, te svete mise i pricesti. U svojoj propovijedi Papa se osvrnuo na vjecnu ljudsku težnju za besmrtnosti i pokušaje da se ona postigne pomocu medicine tj. pronalaskom „lijeka za dugovjecnost“. „Treba promijeniti naš život iznutra. Trebalo bi u nama stvoriti novi život, zaista sposoban za vjecnost; trebalo bi nas promijeniti na nacin da život ne završi smrcu, nego da zapocne s njom u punoci“. Nastavio je da nam je „lijek za dugovjecnost“ darovan krštenjem. „Novi život pocinje u nama, novi život koji sazrijeva u vjeri i ne nestaje smrcu uzrokovanom starošcu“. „Bivamo preobuceni novim odijelom Boga i sakramentom krštenja“, zakljucio je Papa.
Na Uskrs, u nedjelju 4. travnja, papa Benedikt XVI. najprije je u 10:30 predvodio misu na Trgu sv. Petra, a zatim je u podne odaslao tradicionalni blagoslov „Urbi et Orbi“ (Gradu i Svijetu), cestitavši Uskrs na 65 jezika, medu kojima i na hrvatskome. U svojoj je poruci Papa je naglasio da u današnje vrijeme covjecanstvo ima potrebu duhovne i moralne konverzije, kao i traženja spasa u Evandelju kako bi izašlo iz duboke krize što zahtijeva duboke promjene, pocevši od savjesti. Papa se zatim osvrnuo na krizu na Srednjem istoku, patnju kršcanske zajednice u Iraku, trgovinu drogom u Latinskoj Americi, tragediju koja je zadesila Haiti, siromaštvo u Africi, smaknuca kršcana u Pakistanu te na problem stradavanja od terorizma.
Priopćenja
