Prof. Zdravka Krpina, lektorica hrvatskog jezika na Sveucilištu Sapienza i docent hrvatskog jezika na Sveucilištu u Pescari, održala je 29. svibnja 2008., u sklopu „Kružoka u hrvatskom veleposlanstvu“, predavanje na temu „Kršcanski motivi u hrvatskoj poeziji“.
Nakon predavanja prof. Krpine, kardinal Raffaele Farina, vatikanski arhivist i bibliotekar, predstavio je drugu knjigu predavanja održanih tijekom 2006. i 2007. u sklopu „Kružoka u hrvatskom veleposlanstvu“, u izdanju veleposlanstva.
Prof. Zdravka Krpina, lektorica hrvatskog jezika na Sveucilištu Sapienza i docent hrvatskog jezika na Sveucilištu u Pescari, održala je 29. svibnja 2008., u sklopu „Kružoka u hrvatskom veleposlanstvu“, predavanje na temu „Kršcanski motivi u hrvatskoj poeziji“.
Prof. Krpina dala je povijesni pregled hrvatskog pjesništva od ranog srednjovjekovlja do danas kroz vjerske motive. Zapocela je nedavnom hrvatskom poviješcu devedesetih godina, kada se Europa cini dalekom i nedostižnom Hrvatskoj, zemlji koja trpi, koja se bori za svoju nezavisnost i teritorijalni integritet i koja svijetu mora dokazivati da je dio europske kulture. U kaoticnom vremenu kada se „miješalo krivce s nevinima u istom krvavom loncu“, zaboravilo se da se radi o narodu cije škole i opismenjavanje su vezani uz benediktinske, isusovacke i franjevacke samostane od samih pocetaka, koji su tada bili centri kulture i napretka, o narodu koji od srednjeg vijeka njeguje ne samo narodnu književnost, nego i umjetnicku u kojoj su prisutni kršcanski motivi. Potom prof. Krpina daje povijesni pregled hrvatskih pisanih spomenika, koji su od samih pocetaka vezani na katolicku kršcansku kulturu, navodeci najveca imena hrvatske književnosti i njihova djela inspirirana vjerom, od IX. stoljeca i Višeslavove krstionice, preko Marulica, Gundulica, Bunica Vucica, ?urdevica, Kanižlica, Preradovica, Kranjcevica, Matoša, šimica, pa do suvremenih Vinka Nikolica, Ivana Slamniga i Vesne Parun. Zakljucuje kako je hrvatska poezija, kao i hrvatski narod, od svojih pocetaka do danas prožeta vjerom.
Nakon predavanja prof. Krpine, kardinal Raffaele Farina, vatikanski arhivist i bibliotekar, predstavio je drugu knjigu predavanja održanih tijekom 2006. i 2007. u sklopu „Kružoka u hrvatskom veleposlanstvu“, u izdanju veleposlanstva. Na pocetku svoga izlaganja kard. Farina je istaknuo kako je ideja i realizacija ovoga projekta plod zalaganja vlp Emilija Marina, te kako je to jedini primjer takve vrste u diplomatskom zboru pri Svetoj Stolici. Spomenuo je zatim uvodni tekst kojim je mons. Dominique Mamberti, tajnik za odnose s državama Državnog tajništva Svete Stolice, u lipnju 2007., predstavio prvi svezak serije predavanja „Kružoka u hrvatskom veleposlanstvu“, iz razdoblja 2005. i 2006. Zatim je govorio o daljnjih devet tekstova, dio kojih su predavanja održana tijekom 2006. i 2007. u veleposlanstvu, a dio su tekstovi govora održanih prigodom posjeta diplomatskog zbora Svete Stolice i Papinskog zbora Cappella Sistina Hrvatskoj, u svibnju 2007., povodom obilježavanja 15. obljetnice diplomatskih odnosa izmedu Hrvatske i Svete Stolice. U zakljucnom dijelu izlaganja kard. Farina je istaknuo znacaj cetiriju ugovora izmedu Hrvatske i Vatikana, koji su „na opce dobro naroda, posebice katolickih vjernika koji predstavljaju vecinu gradana zemlje“. U tom kontekstu se prisjetio „velikog pape Ivana Pavla II., koji je Hrvatsku volio kao svoju drugu domovinu“.
Priopćenja
