Rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, mons. Jure Bogdan. održao je 3. travnja 2008. u okviru „Kružoka u hrvatskom Veleposlanstvu“ predavanje na temu: „Prvih 550 godina hrvatskih ustanova sv. Jeronima u Rimu“
Mons. Bogdan je u svom predavanju dao povijesni prikaz djelovanja hrvatskih ustanova sv. Jeronima u Rimu kroz tocno 555 godina trajanja, od 1453., kada je papa Nikola V. dodijelio Hrvatima crkvicu sv. Marine pokraj mauzoleja rimskog cara Augusta, do danas. Tijekom duge povijesti, uz Crkvu sv. Jeronima djelovali su gostinjac za hodocasnike, bolnica, groblje, kaptol i zavod. Od samih pocetaka o tim ustanovama skrbili su clanovi Hrvatskog rimskog bratstva i hrvatski svecenici, a posebice clanovi kaptola kojeg je osnovao papa Siksto V. Upravo je taj Papa, za kojeg se drži da je hrvatskoga podrijetla, dao izgraditi današnju crkvu, cija je izgradnja dovršena 1589. godine. Siksto V. je utemeljio i Ilirski kaptol za svecenike koji dolaze iz ilirskih krajeva, a kada je pocelo sporenje oko toga što pojam „ilirski“ podrazumijeva, vrhovno crkveno sudište je 1655. godine presudilo da se pojam ilirski treba smatrati hrvatskim. Iz toga doba datira i velika zemljopisna karta, izradena na pergameni i pohranjena u Zavodu, koja obuhvaca hrvatske (ilirske) zemlje koje imaju pravo na Sv. Jeronim. U bratovštini i u kaptolu sv. Jeronima djelovali su mnogi poznati i istaknuti Hrvati, Franjo Petric, Faust Vrancic, Julije Klovic, Josip Juraj Strossmayer, Ivan Kukuljevic, Franjo Racki i mnogi drugi. Pocetkom XX. stoljeca Zavod sv. Jeronima je u više navrata prekidao s radom, te tek 1924. ponovno kontinuirano djeluje. Za vrijeme rektora Jurja Mederca izgradena je zgrada današnjeg Zavoda, završena 1939., kada je blagoslovljena kapelica na cetvrtom katu, u prisutnosti tadašnjeg zagrebackog nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca. Rektor Mederec pozvao je hrvatske umjetnike Ivana Meštrovica i Jozu Kljakovica da novu zgradu ukrase svojim djelima, te se danas u Zavodu cuvaju njihova vrijedna umjetnicka djela, kao i mnogih drugih hrvatskih i talijanskih majstora. Gotovo tridesetogodišnje upravljanje Zavodom sv. Jeronima rektora Mederca, ostavilo je duboki trag. Uz izgradnju nove zavodske zgrade, zbrinjavanje i spašavanje života brojnih hrvatskih izbjeglica tijekom i nakon II. svjetskog rata, te opremanje crkve i Zavoda vrijednim umjetnickim djelima, rektor Mederec je 1953. organizirao svecanu proslavu 500. obljetnice utemeljenja, kojom prigodom je napisao i dvojezicno tiskao knjigu „Hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu 1453.-1953“.
Nakon Mederca rektorsku dužnost su obavljali monsinjori: ?uro Kokša, cijim se zalaganjem, a uz veliku potporu kardinala Franje šepera, 1971. vraca izvorno ime – „Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima“, zatim Ratko Peric, Anton Benvin te od 1996. današnji rektor, Jure Bogdan.
Nekoliko papa je posjetilo svetojeronimske ustanove, a zadnji takav posjet je onaj Ivana Pavla II. 1989. povodom proslave 400-te obljetnice gradnje crkve sv. Jeronima. Do danas je u Zavodu sv. Jeronima bilo smješteno 375 svecenika-studenata iz svih hrvatskih biskupija, a svake godine Crkvu i Zavod posjeti oko sedam tisuca hrvatskih hodocasnika.
Tradicionalno dobra posjecenost predavanja u hrvatskom veleposlanstvu, ovoga puta je premašila sva ocekivanja. Veleposlanici, diplomati, svecenici, novinari i brojni Hrvati došli su poslušati predavanje o dijelu hrvatske povijesti u Rimu, tako da je salon veleposlanstva bio prepun. Dogadaj je opširnim napisom popratio vatikanski dnevnik l'Osservatore Romano u broju od 5. travnja.
Priopćenja
