Prvi veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici (1992.- 1998.) prof. Ive Livljanic, održao je, u okviru "Kružoka u hrvatskom veleposlanstvu", predavanje naslovljeno "Republika Hrvatska i Sveta Stolica", u povodu obilježavanja 15. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa izmedu dviju država.
Prvi veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici (1992.- 1998.) prof. Ive Livljanic, održao je, u okviru "Kružoka u hrvatskom veleposlanstvu", predavanje naslovljeno "Republika Hrvatska i Sveta Stolica", u povodu obilježavanja 15. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa izmedu dviju država.
Nakon predavanja, nadbiskup mons. Dominique Mamberti, Tajnik Svete Stolice za odnose s državama, drugim rijecima, vatikanski ministar vanjskih poslova, promovirao je publikaciju "Kružok u hrvatskom veleposlanstvu 2005./06", koju je priredilo ovo veleposlanstvo i u kojoj su objavljena jednogodišnja predavanja održana u okviru kružoka.
Nakon što je veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, prof. Emilio Marin pozdravio predavace i goste, medu kojima je bilo desetak veleposlanika i drugih uglednih osoba iz rimskog crkvenog i javnog života, kao i šef protokola Državnog tajništva Svete Stolice, te takoder i clan vlade Suverenog viteškog Malteškog reda, prof. Livljanic izložio je kratak povijesni pregled odnosa i veza Hrvata s Katolickom crkvom, podsjetivši da su Hrvati
bili pokršteni vec u osmom stoljecu, prvi medu slavenskim narodima. Od tog doba, tijekom burnih stoljeca, sve do današnjeg vremena Hrvati su, ne bez velikih žrtava, ostali vjerni Petrovu nasljedniku i Katolickoj crkvi.
Prof. Livljanic se nakon toga u svom predavanju usredotocio napose na drugu polovicu prošlog stoljeca, tj. u vrijeme komunisticke diktature u bivšoj Jugoslaviji u kojoj su, kako rece, Hrvati najcešce bili gradani drugog reda, nerijetko mucenici zbog vjere i narodne pripadnosti. Personifikacija tog muceništva i hrvatstva, te odanosti Svetoj Stolici i Katolickoj crkvi bio je i ostao kardinal Alojzije Stepinac. Krajem prošlog stoljeca, kako rece predavac, Sveta Stolica je shvatila da Jugoslavija kao umjetna tvorevina naroda i vjera nece dugo opstati, te da ce doci do njenog raspada jer se silom ne mogu na dulji rok dokinuti ljudska prava, medu kojima je i pravo svakog naroda na nezavisnost i na vlastitu državu. U tom
pogledu Sveta Stolica, s papom Ivanom Pavlom II. na celu, imala je kljucnu ulogu u procesu priznanja Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, medunarodno priznate države. U tom smislu Sveta Stolica je priznala Republiku Hrvatsku 13. sijecnja 1992., a države clanice Europske unije 15. sijecnja 1992. godine. Diplomatski odnosi izmedu Republike Hrvatske i Svete Stolice uspostavljeni su 8. veljace 1992. godine, mada ce kasnije mediji pojedinih zapadnih država zamjerati Svetoj Stolici da je "prerano" priznala Hrvatsku. Prvi hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici prof. Livljanic predao je vjerodajnice 3. srpnja 1992. godine. Nakon potpisivanja cetiriju medunarodnih ugovora izmedu Republike Hrvatske i Svete Stolice koji su uskoro uslijedili, dvije države imaju danas primjerne diplomatske odnose. Za
podsjetiti je da, još u vrijeme dok je jedna trecina Hrvatske bila okupirana, u rujnu 1994., papa Ivan Pavao II. posjetio prvi put Hrvatsku. Nakon toga, posjetit ce je još dva puta.
Nakon predavanja prof. Livljanica, Tajnik Svete Stolice za odnose s državama, mons Mamberti predstavio je nazocnima publikaciju u kojoj su tiskana predavanja održana na Kružocima u protekloj godini. Mons. Mamberti je naglasio da je vrijednost Kružoka i u tome što dokazuje da u diplomatskim poslovima nije važna samo politika, nego i književnost, dramaturgija i slicni izrazi ljudskog duha. Nabrojao je priloge u publikaciji cija tematika ide
od poezije do arheologije, od ekleziologije do duhovnosti. Vrijednost publikacije je i u tome – rekao je mons. Mamberti na kraju – što su prilozi sada, u tiskanom obliku, dostupni i široj publici, te poželio da se Kružok nastavi i ubuduce.
Priopćenja
