Izložba restauriranih fotografija iz života i djela operne dive Ane Lipša Tofovic, autora Vlahe Brandjolice otvorena je veceras u salonu Nacionalne opere i baleta. Izložba, koja osim fotografija sadrži i njene kostime iz fundusa Nacionalne opere i baleta, je dio 47. Majskih opernih veceri koje je utemeljila upravo Ana Lipša Tofovic.
Ana Lipša (1926 – 2012) rodena je u Sisku, debitirala je kao Olga u radijskoj izvedbi opere Evgenij Onjegin Petra Iljica Cajkovskog. Svojim glasovnim mogucnostima zainteresirala je Lovru pl. Matacica koji je tada bio ravnatelj Opere Makedonskog narodnog teatra u Skopju te je 1947. godine dolazi u skopje i postaje prvi mezzosopran Opere. Do umirovljenja 1980. godine Ana Lipša-Tofovic ostvarila je više od pedeset uloga u skopskoj Operi, priredivala je koncerte popijevki, nastupala je i kao oratorijska pjevacica. Solistickim koncertom 4. kolovoza 1961. godine u crkvi sv. Sofije u Ohridu potaknula je utemeljenje medunarodnog festivala Ohridsko ljeto. Takoder, poducavala je i pjevanje u Opernom studiju kazališta, a za svoje iznimno plodno djelovanje i veliki doprinos makedonskom ne samo glazbenom nego i kulturnom životu dobila je najvecu makedonsku nagradu 11. oktobra za životno djelo. U ulozi Orfeja nastupala je trideset godina. S Matacicem je snimila ciklus Pjesme mrtvoj djeci Gustava Mahlera i mnogi kriticari smatraju da je to jedna od najboljih interpretacija toga djela na ovim prostorima.
Otvaranju izložbe nazocili su ravnatelj Matice iseljenika RH Mijo Maric, tajnica HMI Diana Mašala Perkovic, hrvatska veleposlanica Danijela Barišic, clanovi obitelji Ane Lipša Tofovic, clanovi Zajednice Hrvata u Republici Makedoniji i brojni drugi gosti. O životu i djelu Ane Lipša Tofovic govorila je direktorica Nacionalne opere i baleta Bisera Cadlovska te poznati makedonski muzikolog Trajcevski, a nazocnima se obratio i ravnatelj HMI Mijo Maric.
Izložbu fotografija Ane Lipše Tofovic koje je obnovio Vlaho Brandolica, dopunjenu kostimima iz fundusa Makedonske opere i baleta i drugim rekvizitima, inicirala je Hrvatska matica iseljenika, a podržalo Vijece nacionalnih manjina Grada Zagreba te Zajednica Hrvata u Republici Sjevernoj Makedoniji
Priopćenja
