Osijecka „Književna revija“ promovirana u Skopju
U Društvu književnika Makedonije promoviran je najnoviji dvobroj osjecke Književne revije u cijelosti posvecen suvremenim makedonskim pripovjedacima. Pod intrigantno duhovitim naslovom DON'T YOU FYROM ME izbor od 34 rada jednako tolikog broja recentnih makedonskih literarnih stvaratelja obavile su dvije skopske kroatistice, sveucilišne profesorice Angelina Banovic-Markovska i Vesna Mojsova Cepiševska, a izvrsno ih prevela Sonja Dolžan, gimnazijska profesorica hrvatskog u Ljubljani…
U Društvu književnika Makedonije promoviran je najnoviji dvobroj osjecke Književne revije u cijelosti posvecen suvremenim makedonskim pripovjedacima. Pod intrigantno duhovitim naslovom DON'T YOU FYROM ME izbor od 34 rada jednako tolikog broja recentnih makedonskih literarnih stvaratelja obavile su dvije skopske kroatistice, sveucilišne profesorice Angelina Banovic-Markovska i Vesna Mojsova Cepiševska, a izvrsno ih prevela Sonja Dolžan, gimnazijska profesorica hrvatskog u Ljubljani…
Pred prepunom svecanom dvoranom Društva književnika Makedonije u petak 6. studenoga predstavljen je najnoviji ovogodišnji dvobroj (2/3) osjecke Književne revije (casopisa za književnost i kulturu Ogranka Matice Hrvatske) u cijelosti posvecen suvremenim makedonskim autorima uglavnom najmlade i mlade srednje generacije. Pod intrigantno duhovitim naslovom DON'T YOU FYROM ME izbor od 34 rada jednako tolikog broja recentnih makedonskih literarnih stvaratelja obavile su dvije skopske kroatistice, sveucilišne profesorice Angelina Banovic-Markovska i Vesna Mojsova Cepiševska, a „Sonja Dolžan, gimnazijska profesorica hrvatskog jezika i književnosti u Ljubljani, tu prvorazrednu panoramu tematskih preokupacija, širine i dometa suvremene makedonske proze, izvrsno je prevela na hrvatski“, složili su se u uvodnim napomenama inicijator Antologije Zlatko Kramaric i kao domaci promotor poznati skopski književnik Venko Andonovski. Ugledni makedonist i veleposlanik RH u Prištini profesor Kramaric smjelo je parafrazirao velikog J.J: Strossmayera „covjeka koji je još sredinom 19. stoljeca vidio ono što danas naši politicari nisu u stanju vidjeti a to je da se prostor zapadnog Balkana/Makedonije nudi modernoj, demokratskoj, europskoj Hrvatskoj da ga „kolonizira“, ali (na jedan sasvim šarmantan i legitiman nacin) na posve drugacijim premisama nego što su to klasicni kolonizatori. Jasno je da je za uspjeh jedne ovakve „nevine kulturološke kolonizacije“ jako važno poznavati Drugog, a u njegovoj „nesretnoj“ sudbini vidjeti i vlastitu sudbinu. Naime, vidjeti u „drugome“ iskljucivo mracni topos balkanske kaoticnosti i neprosvijecenosti ne predstavlja nikakav suvisli odgovor na citav niz aktualnih politickih i inih pitanja, jer i mi smo na jednak ili vrlo slican nacin , kolonizirani subjekt, žrtve svjetskog kulturnog imperijalizma! Stoga nikako ne bismo smjeli biti indiferentni prema europskoj tranzicijskoj stvarnosti. Sukladno tome, trebali bi nas zanimati i moguci modeli prevladavanja te stvarnosti. Tim više što još uvijek ne postoje pouzdani kulturno-geopoliticki kriteriji za uspostavljanje granica izmedu Istoka i Zapada u Europi, odnosno izmedu Europe i njezine drugosti. To nije samo problem Europe! Na isti nacin znamo se ponašati i mi – kulture/književnosti bivših jugoslavenskih republika doživljavamo kao nešto „tude/strano“, a pri tom olako zaboravljamo da na isti nacin zapadna europa doživljava i nas, kao nešto manje vrijedno njihove pozornosti, jer našu tranziciju nisu doživjeli kao „napredak k boljem“. Ovom Antologijom, izmedu ostaloga, otvoriti ce se pitanje recepcije jedne „druge“ kulture/ književnosti, njezinih tematskih i izražajnih raznolikosti, kao i naše spremnosti da participiramo u njezinim „temama i dilemama“. Buduci da su takve prilike rijetke, onda sam dosita uvjeren u dobre razloge koji su (za)vodili izdavaca Ivicu Vuletica i glavnog urednika Književne revije Josipa Cvenica da tiskaju ovu Antologiju!“, rekao je Kramaric burno pozdravljen od okupljenih akademika, sveucilišnih profesora, kriticara, diplomata i mnoštva zaljubljenika u lijepu književnost. Profesor Andonovski, pak, neizmjerno zahvalan na ovom „osjeckom pothvatu“ zamolio je da upravo ovakav, netom objavljeni prevedeni izbor suvremene makedonske pripovijetke, u istovjetnoj redakciji uskoro bude objavljen i na makedonskom – svojem izvornom jeziku buduci da nešto slicno za svoje suvremene autore Makedonija sama još nije pripremila.
Priopćenja
