Clanstvo u EU koristimo za ravnomjerni razvoj svih dijelova RH i podizanje kvalitete života svih gradana
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenkovic sudjelovao je u Varšavi na sastanku “Zajedno za Europu” kojim se obilježava 15. godišnjica proširenja EU-a iz 2004. Naglasio je kako prvih 6 godina clanstva Hrvatska koristi za ravnomjerni regionalni razvoj i smanjivanje nejednakosti, realizaciju velikih infrastrukturnih projekata i podizanje kvalitete života gradana.
Unaprjedenje svih elemenata života i razvoja
Europska komisija jucer je objavila da je u tih 10 zemalja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uloženo 365 milijardi eura te da su neke od njih skoro dostigle razvojni prosjek EU-a. Od 2003. do 2017. godine BDP po glavi stanovnika u 10 zemalja clanica narastao je 84 posto, objavila je Komisija. U proteklih 15 godina BDP im je rastao po prosjecnoj stopi od 3,3 posto godišnje.
Prije pocetka summita, hrvatski premijer Plenkovic izrazio je zadovoljstvo što se na ovaj dan, zajedno sa svojim brojnim kolegama, nalazi u Varšavi u koju je došao na poziv poljskog premijera.
Naglasio je kako je za deset clanica EU vec prošlo 15 godina ubrzanog razvoja, ubrzane dinamike gospodarskog rasta, socijalne kohezije, unaprjedenja svih elemenata života i razvoja, te da Bugarska i Rumunjska koje su clanice EU od 2007. godine takoder imaju veliko iskustvo od 12 godina.
Vlada cini maksimalne napore za bolji život naših gradana
""Hrvatska na pragu svoje pune šeste godine clanstva ide slijedom onih zemalja koje su iskoristile tu polugu i transformativne snage u pravnom, gospodarskom i razvojnom smislu, ali isto tako i vrijednosnog sustava. Stoga mogu reci da smo ovih prvih šest godina sigurno osjetili napredak i da ga osjecamo sve više. Ova Vlada ucinila je maksimalne napore da što bolje iskoristimo redistribucijsku snagu europskoga proracuna, da smanjujemo nejednakosti, da regionalno i ravnomjerno razvijamo sve dijelove Hrvatske i da kvaliteta života svih naših gradana bude što bolja"", rekao je uoci sastanka Plenkovic.
Dodao je kako je današnji sastanak jako dobar kao uvod u nekoliko važnih sljedecih koraka - sastanka iduceg tjedna u Bruxellesu, na kojem ce se govoriti o buducnosti Europe sljedecih pet godina i, nakon toga, sastanka u Sibiu u Rumunjskoj gdje ce se usvajati deklaracija o tome kako razvijati europski projekt u narednih pet godina, u novoj financijskoj perspektivi i s novim europskim institucijama.
""Pri tome je uloga Hrvatske i našega predsjedanja u prvoj polovici iduce godine kljucna. Važno je da i ove europske izbore cijela naša javnost iskoristi za što bolje senzibiliziranje s onim što jaca Hrvatsku, što jaca njen suverenitet, njenu snagu u medunarodnim odnosima i bolji život svih naših gradana"", zakljucio je Plenkovic, zaželjevši još jednom sretan 1. svibnja, Medunarodni praznik rada.
Kljucni sastanak o pitanjima europske sadašnjosti i buducnosti
Po završetku sastanka na vrhu, u izjavi za medije, predsjednik Vlade kazao je da su razmijenjena mišljenja o kljucnim pitanjima koja se ticu europske i sadašnjosti i izazova buducnosti, dodavši kako je važno pozicionirati države srednje i istocne Europe na ravnopravan i konstruktivan nacin koji traži rješenje i za proces konvergencije, to jest dizanja standarda života gradana, gospodarstva i razvoja na razinu koju imaju starije clanice zapadne Europe, a isto tako i glede zajednickih vrijednosti.
Naglasio je da su današnji zakljucci vrlo solidna priprema za sastanak Europskog vijeca koji ce se iduceg tjedna održati u Sibiu u Rumunjskoj.
""Postojale su tri kljucne tocke za koje sam rekao da su se dogodile izmedu 2014. i 2019., a koje su znacajno utjecale na percepciju europskoga projekta i ozracje u europskim državama i institucijama. Prva su politicke posljedice izbjeglickog migracijskog vala 2015. i 2016. godine. Druga je saga o Brexitu koja je pokazala koliko jedna pogrešna procjena može donijeti štete, ponajviše samoj zemlji. Trece je da smo u internetsko-komunikacijsko vrijeme suoceni s velikim dezinformacijskim kampanjama koje utjecu i na kreiranje javnoga mišljenj i sa svim se tim izazovima EU u iducim godinama treba nositi"", rekao je Plenkovic.
Pozitivan aspekt clanstva u EU
Istaknuo je kako je vrlo važno da su, u gospodarskom smislu,svi bili vrlo jedinstveni, pogotovo clanice koje slave 15 godina.
""One danas nisu više ono što su bile prije 2004., u svim se zemljama vidi pozitivan aspekt clanstva u EU. Svi su to oznacili kao ogroman uspjeh i veliki razvojni moment u životu tih naroda i država. To je važno za Hrvatsku kao i to da svi naši ljudi osvijeste koliko je taj iskorak nama bio važan.""
Predsjednik Vlade pojasnio je kako se pritom mora razumjeti gdje je specificnost hrvatskoga procesa i zašto usporedbe sa zemljama srednje i istocne Europe nisu uvijek pravicne.
,,Naime, oni su od 1989., od programa PHARE, dobivali nepovratna financijska sredstva, dobivali su tzv. makrofinancijsku pomoc, a to su ciste proracunske injekcije kako bi se konsolidirali. Oni su to radili puno desetljece u kojem Hrvatska, koja je tada bila okupirana i borila se protiv agresije, imala druge zadace. Tu je nastao taj razmak izmedu nas i njih. I tek od 2004. kada krece ozbiljnije proces statusa kandidata, kao i proces pregovora od 2005., pokušavamo stalno uloviti taj korak koristeci predpristupnefondove"", rekao je premijer.
Dodao je da ce se taj element osjetiti tek kada zaokružimo dva puna ciklusa, dvije financijske perspektive – ovu aktualnu 2014.-2020. i iducu 2021.-2027.
""Znaci, otprilike 2029./30. mi cemo, kao ove zemlje danas, moci podvuci crtu koliko nam je veci gospodarski rast, koliko nam se povecala trgovinska razmjena, koliko su se povecale strane investicije, koliko su nam narasle place i koliko svi skupa bolje živimo nego prije. Oni taj rezime rade sada.""
Takoder je izrazio zadovoljstvo što je u svojstvu premijera krenuo s 9% ugovorenih sredstava EU-a, sad smo na 66, a druge godine cemo biti na 86%.
Dotaknuo se i kljucnih, strateških projekata koji se dogadaju u Hrvatskoj – od Pelješkog mosta, od širokopojasnog interneta, LNG terminala, znanstvenih projekata, investiranja u mala i srednja poduzeca, u aktivne mjere zapošljavanja, u ruralni razvoj, u poljoprivredu, ribarstvo, ceste, željeznicu, luke, infrastrukturu.
""Tih vrsta injekcija, da nema našeg clanstva u EU, ne bi bilo. I zato je hrvatski suverenitet jaci i snažniji zajedno s ovim clanstvom nego što bi bio.""
Važnost Hrvatske u mogucnosti povezivanja srednje i jugoistocne Europu
Premijer Plenkovic jedini je sudionik današnjeg sastanka u Varšavi koji je prije dva dana bio i u Berlinu na sastanku sa zemljama jugoistoka Europe.
""I zato je snaga Hrvatske da poveže upravo te dvije teme – prednosti srednje i istocne Europe, ciji smo mi dio i ocekivanja jugoistoka Europe. To je jedna specificna uloga Hrvatske koju drugi nemaju na taj nacin. Govorimo i o istocnom susjedstvu, o pitanju migracija, jacanju jedinstvenoga tržišta te višegodišnjem financijskom okviru koji trebamo ispregovarati. I sve su to dobri zakljucci kao prilog raspravi u Sibiu koja ce biti iducega tjedna"", zakljucio je Plenkovic.
Izvor: https://vlada.gov.hr/vijesti/clanstvo-u-eu-koristimo-za-ravnomjerni-razvoj-svih-dijelova-rh-i-podizanje-kvalitete-zivota-svih-gradjana/25861
FOTO: Ured Vlade RH
Priopćenja
