Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenkovic dao je u Sofiji izjavu za medije uoci sastanaka na vrhu Europske pucke stranke, koji se održava u povodu neformalnog sastanka Europskog vijeca i sastanka na vrhu „EU – zapadni Balkan“.
Podsjetio je da se sastanak na vrhu izmedu Europske unije i zemalja jugoistocne Europe održava prvi put nakon petnaest godina, što je ocijenio važnom inicijativom bugarskog predsjednika Vlade Boyka Borissova.
Predsjednik Vlade istaknuo je da Hrvatska podržava daljnji proces proširenja i pomaže svojim susjedima.
"Ovo predstavlja stavljanje u fokus regije koja je dugi niz godina, barem na ovoj razini, bila stavljena sa strane", kazao je.
Najavili smo, podsjetio je predsjednik Vlade, da cemo za vrijeme hrvatskog predsjedanja 2020. ponoviti Zagrebacki sastanak na vrhu iz 2000. godine kako bismo dali snažnu poruku našim susjednim zemljama na putu u Europsku uniju.
Predsjednik Vlade kazao je da je s predsjednikom Vlade Bugarske Borissovim sudjelovao na Okruglom stolu, koji je bio posvecen dijalogu sa civilnim društvom.
"Mislim da smo poslali vrijedne i važne poruke kako i nevladine organizacije mogu pomoci boljoj medusobnoj suradnji, a i ambicijama država za približavanje Europskoj uniji", porucio je predsjednik Vlade.
Upitan o nesuglasju zemalja clanica vezano uz novo proširenje Europske unije, predsjednik Vlade smatra važnim ispunjavanje kriterija i individualnih postignuca, dodavši da je Hrvatska za jedan otvoreniji pristup.
Ocijenio da su teme migracijske, institucionalne, gospodarske i financijske krize stavile proširenje Europske unije u drugi plan, istaknuvši da susjedne clanice Europske unije, medu kojima je i Hrvatska, moraju dati ton da taj proces bude brži, ali da i zemlje budu kvalitetno pripremljene.
"Ekonomski aspekti koraka nakon clanstva moraju biti dovoljno jasno osviješteni prije. To je jedna od vecih poruka koje je Hrvatska naucila u proteklih pet godina", porucio je.
Istaknuo je da je izniman uspjeh postignut vec samim time što se ovaj sastanak na vrhu održava, te cinjenicom da na njemu sudjeluju celnici svih clanica Europske unije, što smatra važnijom porukom od nijansi same završne izjave, premda je i ona, kazao je, prilicno optimisticna.
Dobrim je istaknuo što je naglasak sastanka stavljen na puno bolju povezanost na prometnim koridorima, s obzirom da glavni gradovi u regiji nisu najbolje povezani.
„Poruka bolje povezanosti je ona poruka izmedu redaka na kojoj treba raditi i investirati financijska sredstva“, rekao je.
Novinare je zanimao osvrt predsjednika Vlade na aktualne politicke teme u Hrvatskoj. što se tice oporbene inicijative za raspuštanje Hrvatskog sabora i raspisivanje prijevremenih izbora, porucio je da se radi o još jednoj inicijativi koja nece uspjeti.
„Ono što je važno, ponavljam još jednom, je da smo u tako kratkom roku ucinili sve, posegnuli za ekspertizom onih koji su mogli dati svoj strucni doprinos. Sve što se napravilo bilo je u cilju spašavanja hrvatskog gospodarstva i našeg financijskog sustava. Kao što vidite, prijeteci tsunami na gospodarstvo se nije dogodio, proces restrukturiranja ide, treba osigurati da dionici koji su ukljuceni postignu nagodbu i to je ono što je s mog aspekta, kao predsjednika Vlade, najbitnije“, porucio je Plenkovic.
Ponovio je kako je u tome procesu trebalo biti obazriviji i transparentniji kako se jedan izvrstan iskorak koji je napravljen lani danas ne bi dovodio u pitanje zbog odredene pogreške.
Podsjetio je da je Ustavni sud potvrdio da je Zakon o procesu izvanredne uprave u trgovackim društvima od sistemskog znacaja u skladu s Ustavom, što je ocijenio najvažnijim, te da bi nedjelovanje Vlade u takvim okolnostima bilo neustavno.
Upitan koji ce biti glavni kriteriji za izbor novog ministra gospodarstva, predsjednik Vlade kazao je da ce to biti preuzimanje odgovornosti za važne zadace koje su na dnevnom redu, a to je prije svega provedba Nacionalnog programa reformi, jacanje hrvatske industrije, izvoza, konkurentnosti, smanjenje opterecenja na poduzetnike i provodenje svih aktivnosti koje je Vlada zacrtala.
(Izvor: Vlada RH)
Priopćenja
