Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic u Sofiji na okruglom stolu na temu „Dijalog sa zapadnim Balkanom: Stvaranje regije rasta, sigurnosti i povezivosti na putu prema Europi“ i susretu s predsjednikom Vlade Republike Bugarske Boykom Borissovim.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenkovic doputovao je u Sofiju gdje ce sutra sudjelovati sastanku na vrhu „EU – zapadni Balkan“ koji ce uz celnike država clanica Europske unije okupiti i celnike Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova.
Uoci sastanka na vrhu, veceras ce se održati neformalni susret celnika EU, kao dio Programa celnika, koja ce biti usmjerena na digitalnu Europu, istraživanje i inovacije.
Po dolasku u Sofiju, predsjednik Vlade Andrej Plenkovic sudjelovao je na okruglom stolu na temu „Dijalog sa zapadnim Balkanom: Stvaranje regije rasta, sigurnosti i povezivosti na putu prema Europi“, u organizaciji Wilfred Martens centra za Europske studije i Europskog vijeca za vanjske odnose.
Pohvalio je inicijativu predsjednika Vlade Bugarske Boyka Borissova da se, 15 godina nakon sastanka u Solunu, koji je slijedio sastanak održan u Zagrebu 2000., održi sastanak na vrhu izmedu celnika država clanica Europske unije i celnika zemalja zapadnog Balkana.
„To pokazuje da nam je trebalo 15 godina da ovu regiju vratimo na dnevni red u ovom formatu. Sada kada se to dogada možda se cini jednostavnim, ali nije bilo“, porucio je predsjednik Vlade Plenkovic.
Pojasnio je da je inicijalna ideja iz 2003. godine bila da se ovakvi sastanci na vrhu održavaju svake tri godine, no podsjetio je kako se to nije dogodilo.
Predsjednik Vlade kazao je kako je postojala jasna razlika u raspoloženju prema proširenju Europske unije devedesetih godina i u prvom desetljecu ovog stoljeca. Pojasnio je kako se devedesetih godina politicka odgovornost zapadne Europe spram zemalja koje su nažalost bile na krivoj strani željezne zavjese ogledala u solidarnosti i politici otvorenih ruku.
Proizvod devedesetih, kazao je predsjednik Vlade, bio je brzi razvoj, gospodarska tranzicija, izgradnja politickih institucija i institucionalno ubrzanje zemalja srednje i istocne Europe prema Europskoj uniji koje je finalizirano proširenjem 1. svibnja 2004., kada se Uniji pridružilo deset novih clanica, i 1. sijecnja 2007., kada su clanicama postale Bugarska i Rumunjska.
što se tice dijela Europe koji je na današnjem dnevnom redu, rekao je, povijest nije bila susretljiva kao u slucaju ovih 12 država. Prvenstveno zbog agresivnih politika Miloševicevog režima koje su prouzrocile rat u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, a kasnije i na Kosovu.
„Iz tog su razloga, u kontekstu pristupanja Europskoj uniji, za moju zemlju devedesete bile izgubljene godine“, porucio je podsjetivši da je Hrvatska bila zemlja-fusnota u devedesetima, bez ugovornih odnosa, bez financijske pomoci, bez pretpristupnih programa.
„Jedino što smo imali bile su autonomne državne mjere, humanitarna pomoc i ad hoc politicki dijalozi, sve do 2000. godine. Zato je prvi Zagrebacki summit, zasnovan na inicijativu Chiraca i Mesica, tadašnjeg hrvatskog predsjednika, otvorio europsku perspektivu za zemlje u regiji“, kazao je, dodavši da je tek nakon toga došlo do ubrzanja.
„Nažalost, nakon Soluna, usporena je dinamika iz razlicitih razloga, od zamora proširenjem, posljedica Big Banga, rastucega populizma, institucionalne krize, mnogih razloga koji su na neki nacin kreirali rezerviraniji stav europskih zemalja u odnosu na proširenje. Posljedica je bilo sporije širenje“, ustvrdio je.
„Zato je u ovoj zadnjoj godini u trenutnom mandatu Europskoga parlamenta i zadnjoj godini Junckerovog mandata u Europskoj komisiji, kljucno što smo svjedocili daleko ambicioznijoj, otvorenijoj i dinamicnijoj strategiji, nedavno objavljenoj, koja daje puno više optimizma zemljama u regiji. To je velika novost koja gotovo da poplocava put agendi do 2025.“, naglasio je.
Predsjednik Vlade Plenkovic smatra da upravo zato ovaj trenutak treba iskoristiti. Ponajprije ga trebaju iskoristiti vlade, vode i politicke stranke, ali takoder i civilno društvo svih zemalja u regiji, tako da grade na logici individualnih zasluga, logici instrumenata i mehanizama koji pomažu zemljama da napreduju, da se bolje povezuju, jer je bolja povezanost na neki nacin podnaslov ovog summita i zasigurno potreba naroda i zemalja u regiji.
„To je takoder dio naše odgovornosti i naših prioriteta i zato bih volio da svi iskoristimo ovaj poticaj, ukljucujuci odlicnu deklaraciju EPP summita, vrlo dobar sutrašnji tekst koji je pripremilo Europsko vijece i zemalja regije, kao i vaš današnji doprinos“, nastavio je Plenkovic, dodajuci da ce se ovaj summit ponoviti 2020. u promijenjenim okolnostima, novom višegodišnjem financijskom okviru, novoj Komisiji, novom vijecu, novom Parlamentu.
„To ce biti prilika da gradimo na postignutom napretku. Pomoci cemo koliko god možemo, ne samo prenoseci naše znanje, iskustvo i strucnjake, nego stvarajuci pogodno ozracje. To je kljuc, pogodno ozracje u javnosti, u politickim strankama grupama i napokon unutar institucija koje donose kljucne odluke“, naglasio je predsjednik Vlade.
Upozorivši kako se Europa mijenja na dnevnoj bazi, s obzirom na nacionalne izbore, kazao je da posljedice prvih trendova iskazanih nakon snažnog rasta rejtinga populista, doslovno antisistemskih, antiestablišmentskih i antieuropskih politickih stranaka, predstavlja opasnost za proširenje.
„što te stranke budu jace, bit ce manje proširenja, to je jasno i lako razumljivo. Zato je moja poruka da iskoristimo trenutak, entuzijazam i inicijativu Boyka Borissova i da u svome radu odražavamo još uvijek oduševljenje civilnoga društva i, ponajviše, naroda zemalja u regiji. Hrvatska je tu da pomogne i, zajedno s Bugarskom, ucinit cemo sve da to bude brže nego što je bilo do sada“, porucio je na kraju predsjednik Vlade.
(Izvor: Vlada RH)
Priopćenja
