Tonci Stanicic: Clanstvo Hrvatske u EU odrazit ce se i na BiH
Razlika u napretku prema EU izmedu BiH i Hrvatske postoji, ali ona ce biti nebitna kada BiH ozbiljno krene tim putem, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Tonci Stanicic, ambasador Hrvatske u BiH.
Tonci Stanicic: Clanstvo Hrvatske u EU odrazit ce se i na BiH
Razlika u napretku prema EU izmedu BiH i Hrvatske postoji, ali ona ce biti nebitna kada BiH ozbiljno krene tim putem, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Tonci Stanicic, ambasador Hrvatske u BiH.
On je rekao da ce Hrvatska pomoci na tom putu, ukljucujuci i kroz ustupanje dijela prevoda Pravne stecevine EU.
NN: Koliki je, prema Vašem mišljenju, trenutno raskorak izmedu Hrvatske i BiH kada su evropske integracije u pitanju?
STANICIC: Razlika se može procitati iz izvješca Europske komisije o napretku pojedine države, u ovom slucaju BiH i Hrvatske, koje se objavljuje u listopadu svake godine, a obuhvaca razdoblje od 1. listopada prethodne godine do sredine rujna tekuce godine.
Napredak se mjeri na temelju donesenih odluka, usvojenih zakona i provedenih mjera, dok zakoni ili mjere koje su pripremljene ili cekaju parlamentarno usvajanje, nisu uzete u obzir. Kad je rijec o napretku BiH, izvješce za ovu godinu konstatira tek ogranicen napredak u vecini sektora.
što se tice napretka Republike Hrvatske, ona je od pocetka pregovora 2006. do danas otvorila 28 od 33 pregovaracka poglavlja, od cega ih je 12 privremeno zatvoreno, a sve je ispregovarano.
Dobra vijest za Hrvatsku je i to što je Odbor stalnih predstavnika zemalja clanica EU (COREPER) nedavno, 30. studenog, donio odluku o uspostavi ad hoc radne skupine za izradu nacrta pristupnog ugovora s Hrvatskom, koja bi s radom trebalo da zapocne vec ovoga mjeseca.
Ocekujemo, a to potvrduju izjave europskih dužnosnika i najnoviji dokumenti EU, da bi pregovori mogli biti završeni do sredine sljedece godine, te da bi RH mogla postati punopravna clanica Unije do 2012. godine.
Dakle, razlika jest velika, ali ona postaje nebitna u trenutku kada BiH ozbiljnije krene ovim putem. Važno je da se to desi što prije, kako bi mogla u punoj mjeri iskoristiti hrvatska iskustva.
NN: šta bi BiH mogla nauciti iz hrvatskog puta ka EU?
STANICIC: Najvažnijim se cini da izabrani predstavnici naroda koji vode državu shvate kako je put prema europskim integracijama put napretka njihove zemlje u svakom pogledu: od uredenja državne uprave, preko sredivanja stanja u pravosudu do otvaranja vecih šansi za gospodarski razvoj i opcenito do stvaranja funkcionalne demokratske države u kojoj ce se njezini gradani osjecati sigurno i zadovoljno. Jednostavno receno - sve što se radi, radi se najprije radi sebe.
Treba postojati jasna svijest o tome da na tom putu nema precica, da institucije EU vrlo temeljito i pedantno ispituju ispunjavanje svakog kriterija i postavljenog mjerila buduci da odgovaraju svojim poreznim obveznicima cijim novcem se pomaže državi da provede reforme i ostvari puna kompatibilnost s europskim standardima.
Takoder, treba se imati na umu kako na tom putu nema mjesta za emocionalni pristup, vec se od država ocekuje da svaka sama u svom dvorištu napravi sve što može u ostvarivanju postavljenih ciljeva.
NN: U cemu bi Hrvatska mogla BiH pružiti konkretnu pomoc?
STANICIC: Hrvatska snažno podržava euroatlantske integracije BiH, jer smatra da one predstavljaju jedini jamac održivog razvoja i stabilnosti BiH, te nastoji olakšati njezin europski put na više nacina.
Tijekom nedavnog posjeta Sarajevu, predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor i predsjedavajuci Vijeca ministara BiH Nikola špiric dogovorili su se da ce dvije strane poduzeti napore za što brže rješavanje preostalih otvorenih pitanja, što ce, izmedu ostaloga, pridonijeti rasterecenju procesa približavanja BiH Europskoj uniji.
Temeljem potpisanog Protokola o suradnji u procesu europskih integracija izmedu RH i BiH iz 2003. godine institucije RH su u intenzivnom kontaktu s institucijama BiH kojima prenose hrvatska iskustva u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i uskladivanju nacionalnog s europskim zakonodavstvom.
Takode, postoji mogucnost ustupanja pojedinih dijelova prijevoda Pravne stecevine EU.
U ovom kontekstu držim važnim istaknuti Program prekogranicne suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina 2007-2013, koji ostvaruju naše dvije države u okviru Instrumenta pretpristupne pomoci EU (IPA).
NN: Kada Hrvatska postane clanica EU, šta ce se promijeniti u odnosima BiH i Hrvatske u tehnickom smislu? Hocete li nam uvesti vize?
STANICIC: Nadam se i vjerujem da nece biti vecih promjena u tom smislu. Vjerujem da ce BiH ubrzati napore za ispunjavanje uvjeta iz "mape puta" za liberalizaciju viznog režima, te da ce gradani BiH od sljedeceg ljeta moci putovati u EU bez viza, što znaci da bi sadašnji režim mogao ostati nepromijenjen. Ono što ce se sigurno promijeniti, to je broj i kategorizacija granicnih prijelaza, a u skladu s ispunjavanjem uvjeta šengenskog režima.
NN: Hoce li Hrvatska s pozicije zemlje clanice EU moci znacajnije politicki pomagati Hrvate u BiH?
STANICIC: Hrvatska snažno podržava BiH kao jedinstvenu i cjelovitu državu tri konstitutivna naroda na putu euroatlantskih integracija i zbog toga što vjeruje da njezina stabilnost i razvoj u okviru europske zajednice naroda može pružiti najbolju zaštitu interesa i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Integracija cijele države u EU najbolji je nacin zaštite jednakopravnosti i konstitutivnosti Hrvata u BiH, ali na nacin na koji nitko ništa ne gubi, niti ostali narodi niti manjine. Dakle, odgovor je - da. Hrvatsko clanstvo u EU ce se vrlo pozitivno odraziti na Hrvate, ali i na sve ostale gradane BiH.
Priopćenja
